- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
15. 01. 2024.
19:40 >> 19:40
3
ISTORIČARI I PUBLICISTI SAGLASNI
"Jadran" sporazumom o sukcesiji crnogorski
Brod Jadran, sporazumom o sukcesiji, postao je crnogorski, kažu sagovornici Dnevnika TVCG, podsjećajući na istorijat broda.
Na pitanje čiji je "Jadran", naši sagovornici imaju jedinstven i jednostavan odgovor.
"Brod Jadran je jugoslovenski brod koji je sagrađen 1933. godine u Njemačkoj na inicijativu udruženja Jadranska straža koja je pokrenula ideju da se gradi školski brod za potrebe tadašnje Kraljevske mornarice Jugoslavije.
Jadranska straža je uspjela sa svojim akcijama da obezbijedi samo oko jednu osminu ukupne potrebne sume za gradnju broda. Dakle, ostatak od sedam osmina je došao iz državnog budžeta, iz budžeta Kraljevine Jugoslavije u koji su uplaćivali svi od Triglava do Đevđelije", kaže publicista i novinar Siniša Luković.
Istoričar Dražen Jovanović ističe da Jadran nije dio hrvatske pomorske baštine, ali nije ni crnogorske.
"Jadran je dio jedne mnogo šire baštine, to je baština nekadašnje Jugoslavije, napravljen je kao jugoslovenski brod, plovio je kao jugoslovenski brod, istorija je bila takva da je na kraju ta država prestala da postoji", priča Jovanović.
Raspad Jugoslavije Jadran je dočekao na redovnom remontu u Tivtu gdje ga je zatekao bečki sporazum o sukcesiji kojim sva pokretna vojna imovina ostaje u novonastalim državama u kojima se zatekla.
"Pokretna imovina SFRJ pripada državi sukcesoru na čijoj se teritoriji našla onoga momenta kada je država sukcesor proglasila svoju samostalnost", naglašava Luković.
U Hrvatskoj smatraju da je samo slučaj mistika i okolnosti doveo da ostanu bez broda, čija je kako se navodi matična luka Split.
"Ne postoji matična luka školskog broda Jadran Split o čemu priča Republika Hrvatska, jer je Jadran ratni brod, ratni brodovi nemaju matične luke, niti imaju luke upisa kao trgovački brodovi. Ratni brodovi se upisuju u flotnu listu države kojoj pripadaju", navodi Luković.
Jadran je lani proslavio 90. rođendan u Tivtu koji je bio prva luka u koju je uplovio nakon izgradnje.
"Prvu luku u koju je uplovio je uplovio je u Tivat, primao predajani ugovor je bio potpisan u Tivtu. Za sve ove godine praktično najviše vremena je upravo proveo ovdje u Tivtu. On je na kraju napravio pun krug od prve luke u koju je uplovio pa opet do današnjeg dana je tu vezan za Tivat i mislim da tako treba i da ostane", ocjenjuje Jovanović.
Škola pod jadrima, turistička atrakcija, jadrenjak, kakvih je samo nekoliko u svijetu, svojom istorijom i ljepotom zaslužuje da bude predmet divljenja, a ne sporenja.
Коментари3
Остави коментар