K. J.

ISTRAŽIVANjE EPA

Tri vrste dnevnih leptira kritično ugrožene, nijedna nije iščezla

U Crnoj Gori za sada ne postoji nijedna iščezla vrsta dnevnih leptira ali su tri vrste kritično ugrožene, i moramo se pozabaviti da ih očuvamo, poručeno je sa konferencije Agencije za zaštitu životne sredine na kojoj su predstavljene crvene liste dnevnih leptira i vodozemaca i gmizavaca u našoj zemlji.

Kako je kazala autorka publikacije “Crvena lista dnevnih leptira Crne Gore” Suzana Malidžan crvenom listom obuhvaćene su 192 vrste dnevnih leptira u Crnoj Gori.

“Nakon sprovedene kategorizacije, koja bila bazirana na dostupnim podacima, došli smo do devet kategorija. Među kategorijom “najmanja briga” našlo se 139 vrsta. Sledeća je kategorija “skoro ugrožene vrste” i tu imamo pet vrsta. Ranjivih, kritičnih i ugroženih vrsta je 35, a od toga je osjetljivih 13, za 19 je odvojen status ugroženih vrsta. Tri vrste izdvojile su kao kritično ugrožene”, upozorila je Mallidžan.

Autor publikacije”Crvena lista vodozemaca i gmizavaca Crne Gore” Dušan Jelić naveo je da od vrsta koje su procjenjene kao ugrožene u toj kategoriji, postoji jedna vrsta koja je ugrožena, šest ih je osjetljivih, šest su gotovo ugrožene, a za tri nemaju podataka.

Malidžan je kazala da u Crnoj Gori za sada ne postoji nijedna iščezla vrsta dnevnih leptira.

“To je dobro, ali postoji kategorija na kojoj treba raditi. Tu smo smjestili vrste za koje nijesmo imali dovoljno podataka da ih evaluiramo na valjan način i nadam se da ćemo se njima pozabaviti njima. U ovom momentu nemamo podatke za njih, a ažuriranje ćemo uraditi za pet do deset godina i pribavićemo nove podatke za sve vrste”, zaključila je Malidžan.

Njen kolega autor na publikaciji, Dragan Roganović, rekao je da su prilikom pripreme liste slijedili smjernice na regionalnom i nacionalnom nivou, pa su, kaže on, prikupili svu potrebnu literaturu, što im je pomoglo da ocijene status leptira.

“Priroda je najveća vrijednost, a određeni broj vrsta trpi antropogeni pritisak. Neophodno je adekvatno upravljati prostorom i zaštićenim prirodnim područjima. Dnevni leptiri su značajni indikatori kvalitata životne sredine i smanjenjem vrsta dolazi do pada biodiverziteta u području, pa to govori o njihovoj značajnoj ulozi u prirodi”, navodi Roganović.

Zaštita dnevnih leptira podrazumijeva zaštitu njihovih staništa, a danas smo, kaže Roganović suočeni sa klimatskim promjenama.

“Tu je važno zaštitti prostor i područje na kojem žive. Danas smo suočeni sa klimatskim promjenama koje ugrožavaju čitavu populaciju, pa i dnevne leptire. Važno je praćenje stanja imajući u vidu intezitet pritisaka kojima su izloženi leptiri i to će biti smjernica za buduću ocjenu statusa vrsta”, ispričao je Roganović.

Ovo je, kako kaže, prva ovakva publikacija kod njihov zadatak je da se kroz monitoring prate stanje i da u zavisnosti od toga poboljšavaju uslove za očuvanje njihovg statusa.

“Mi se nadamo da ćemo adekvatnim upravljanjem postići to da se taj trend uticaja na staništa zaustavi i da se unaprijedi status i mi bismo bili zadovojni da najveći broj njih bude u zelenoj zoni. Ovaj proces je dio dugotrajan”,naveo je Roganović.

Koordinatorka sektora za zaštitu prirode, dr Milka Rajkovic Mitrović rekla je da crvena lista predstavlja globalni prikaz statusa ugroženosti biljnih i živottinjskih vrsta.

“Program crvene liste ima cilj identfikafiju taksona kojima je zaštita najneophodnija kao i da ocijeni globalni indeks narušenosti biodiverziteta.Na osnovu člana 90 Zakona o zaštiti prirode crvene liste biljaka, životinja i gljiva utvrđuje EPAna osnovu međunarodnih crvenih lista i naučnih podataka prema stepenu njihove ugroženosti, rasprostranjenosti”, navela je ona.

Crvenen njige koje će izraditi EP imaće i mjere zaštite i mjere za poboljšanje statusa ugroženih vrsta.