REPORTERI BEZ GRANICA

Crna Gora napredovala 24 mjesta po indeksu slobode medija

Crna Gora je ostvarila značajan napredak u slobodi medija i sa 63. pozicije došla do 39. mjesta na listi od 180 zemalja Indeksa slobode medija Reportera bez granica. Kako se ističe, skoro svi napadi na novinare koji su se desili u poslednjih godinu dana su razriješeni, ali od onih koji su se dogodili značajno ranije, mnogi ostaju nekažnjeni, ukljujučujući i ubistvo Duška Jovanovića.

Crnogorski Ustav i zakoni garantuju slobodu govora i izražavanja, ali je sloboda medija i dalje ugrožena političkim miješanjem, nekažnjenim napadima na novinare i ekonomskim pritiscima, navodi se u Svjetskom indeksu slobode medija za 2023. godinu.

Indeks slobode medija objavila je međunarodna organizacija Reporteri bez granica (RSF), povodom 3. maja - Svjetskog dana slobode medija.

Crna Gora je ostvarila značajan napredak, i sa 63. pozicije došla do 39. mjesta na listi od 180 zemalja.

Od zemalja regiona, bolje od naše države rangirana je samo Sjeverna Makedonija, na 38. mjestu. Slijede Hrvatska (42), Slovenija (50), Kosovo (56), Bosna i Hercegovina (64), dok su najslabije kotirane Srbija (91) i Albanija (96).

Kako se navodi, skoro svi napadi na novinare koji su se desili u poslednjih godinu dana su razriješeni, ali od onih koji su se dogodili značajno ranije, mnogi ostaju nekažnjeni, uprkos obećanjima vlade koja je došla na vlast 2020. godine da će preduzeti korake da ih riješi.

"Jedan od takvih slučajeva je i ubistvo glavnog urednika Duška Jovanovića i pokušaj ubistva istraživačke novinarke Olivere Lakić. Novinar Jovo Martinović je 2023. godine, poslije sedam godina postupka, konačno oslobođen neosnovanih optužbi za pripadnost kriminalnoj grupi", navodi se u izvještaju. 

Iz te organizacije navode da su pritisci vlasti i napadi na novinare donekle smanjeni nakon odlaska Demokratske partije socijalista (DPS) sa vlasti 2020. godine, ali da nova vlast i dalje pokušava da kontroliše pojedine medije i novinare. Štaviše, postoji zabrinutost da će strani vlasnici nekih medija uticati da uređivačka politika "služi interesima drugih vlada (srpske, na primjer) ili interesima njihovih lokalnih političkih miljenika", ističe se u izvještaju.