Мина [ R.B. ]

OSMOMARTOVSKI MARŠ

"Pravni sistem u Crnoj Gori ignoriše nasilje nad ženama"

Pravni sistem u Crnoj Gori i dalje ignoriše nasilje nad ženama, što potvrđuju iskustva dvije hiljade žena koje su se posljednjih godina obratile za pomoć Centru za ženska prava (CŽP), saopšteno je na Osmomartovskom maršu koji je danas održan u Podgorici. Marš pod sloganom „Otpor sili i nepravdi”, povodom 8. marta Međunarodnog dana žena, organizovao je CŽP.

Umjetnica i koordinatorka Programa za kulturu CŽP Tanja Markuš rekla je da čak ni brutalna ubistva žena nijesu ubijedila institucije da treba da rade svoj posao.

“Zbog toga smo danas ovdje, da se odupremo brutalnosti koja se gura pod tepihe institucija i da ukinemo patrijarhat koji žene drži na pristojnoj distanci od svojih osnovnih prava”, saopštila je Markuš.

Ona je navela da su se okupili kako bi probudile društvo koje se jednako sistematski drži podalje od kulture, umjetnosti i znanja i tako postaje plodno tle za bujanje nekulture nasilja.

“Sintezom feminističkih i antifašističkih ideja težimo društvenim promjenama u privatnoj i javnoj sferi života. Danas smo tu da razbijemo fašizam, mizoginiju, nacionalizam i sve sitne podjele i da probudimo svijest da je pravda opipljiva i dostipna svima”, kazala je Markuš.

Britanska ambasadorka u Crnoj Gori, Karen Medoks kazala je da je Osmomartovski marš ono što bi stvarno trebalo da predstavlja taj praznik.

“Riječ je o zahtjevu da žene imaju jednaka prava kao i muškarci. Nalazimo se u eri u kojoj ljudi imaju slobodu da se izraze, ali to nikada ne bi trebalo značiti slobodu da se naudi ljudskim pravima drugih”, saopštila je Medoks.

Ona je rekla da se svjedoči otvoreno izraženim primjerima mizoginije.

Kako je saopštila, možda se društva nikada neće osloboditi mizoginije ali se može uticati na to kako društva i vlade reaguju na te pojave.

“Imamo jednako pravo da tražimo život bez straha od nasilja, da budemo poštovane, da se obrazujemo i budemo zaposlene na najvišim pozicijama i tražimo pristup pravdi. Ako to ne dobijamo imamo pravo na to da se naš glas čuje”, poručila je Medoks.

Izvršna direktorica nevladine organizacije (NVO) Poligon za žensku izuzetnost “Sofija” iz Berana, Rebeka Čilović navela je da su se okupile kako bi poslale poruku žena koje neće šetati na Osmomartovskom maršu "ne zato što ne žele, već jer ne smiju".

“Takođe šaljem pozdrave žena sa sjevera koje smatraju da su potpuno zapostavljenje i zaboravljene. One poručuju "Jutros mi je pesnicom povrijedio oko, državo, ne vidim te"”, rekla je Čilović.

Dizajnerka CŽP-a Milena Blagojević kazala je da, kako bi se prepoznala dostignuća žena, društvo mora prepoznati da još nije dostignuta potpuna rodna ravnopravnost.

“Svi smo svjedoci činjenice na koliko načina nas je sistem napustio, pogotovo kada su u pitanju žrtve nasilja. Borba za rodnu ravnopravnost je konstantna i neophodna za napredak društva i želimo da se nas glas čuje”, poručila je Blagojević.

Direktorica NVO Siguran život Tuzi Leonora Dukaj rekla je da su žene svjesne da još nijesu toliko moćne koliko su željne da maksimalno i energično dižu glas i dokažu sposobnost protiv svakog vida diskriminacije.

“Borba za prava žena je velika i široka, s obzirom na našu poziciju žena iz Tuzi. Kada govorimo o ovom pitanju posebno ističemo intersekcionalnost – kombinaciju različitih identiteta u zajedničkoj borbi za jednakost”, kazala je Dukaj.

Ona je rekla da društvo kroz sistemsko djelovanje mora da energično eliminiše svaki vid nasilja i diskriminacije.

“To mora biti naša prioritetna i svakodnevna obaveza. Svi u svojim sistemima moramo vjerovati u zajednički rad, a onda naporno i predano raditi za svaki pojedinačni slučaj, kako bismo postigli promjenu i vidjeli više identifikovanih i procesuiranih slučajeva nasilja i femicida”, istakla je Dukaj.

Umjetnica i aktivistkinja Ivana Stanić navela je da 8. mart simbolizuje hrabrost žena, njihovu snagu i borbu ne za moć, već za ravnopravnost.

“Ne smijemo dozvoliti patrijarhatu, koji nam konstanto oduzima ljudska prava, da nastavi ovim tempom. Danas je privilegija misliti da, ako neki problem nije naš privatni, da on ne postoji i da nije problem uopšte”, saopštila je Stanić.

Ona je rekla da, ako se budu borile u ono u šta vjeruju na jasan i kvalitetan način, onda će im se i drugi pridružiti.

“Ne treba se izvinjavati za svoju snagu, nego okupimo žene oko sebe i dajmo im podršku. Osnažimo jedna drugu. Ne saplićite svoje sestre”, poručila je Stanić.

Nakon okupljanja na Trgu nezavisnosti, održana je protestna šetnja Ulicom Slobode, Bulevarom Petra Cetinjskog do mosta Blaža Jovanovića, a zatim ulicom Stanka Dragojevića i Bokeškom ulicom.