[ Mina; Objavila: J.B.Č. ]

IJZ CG SAOPŠTIO

Gojaznost djece postaje epidemija

Procenat predgojazne i gojazne djece u Crnoj Gori je visok, a gojaznost uzima epidemijske razmjere, saopšteno je na panel diskusiju "Ishrana djece u vremenu loših navika".

Institut za javno zdravlje (IJZ) predstaviće sjutra najnovije rezultate istraživanja o gojaznosti djece u Crnoj Gori, a danas su na panel diskusiji saopštili da je oko 40 odsto predgojazne i gojazne djece.

Istraživanjem IJZ je prošle godine bilo obuhvaćeno oko 3,5 hiljada mališana, uzrasta šest do osam godina, a rađeno je na teritoriji cijele Crne Gore i obuhvatilo je oko 100 škola.

Specijalista higijene u Institutu, Enisa Kujundžić kazala je da je istraživanje pokazalo da samo jedan odsto roditelja vidi svoje dijete kao gojazno, devet odsto njih kao predgojazno i oko jedan odsto kao pothranjeno.

"Tu leži ključ ali i rješenje problema", rekla je Kujundžić pojašnjavajući da roditelji nijesu svjesni da ishrana nije samo zadovoljenje energetskih potreba i da dijete nije gladno, već da mora da ima i zdravstveni aspekt.

Ona je podsjetila da roditelji formiraju dječije navike u prvim godinama života, dodajući da su mnogo popustljivi kad je ishrana u pitanju, prave kompromise i idu linijom manjeg otpora.

Kujundžić je naglasila da u ishrani treba koristiti sezonsko voće i povrće, po mogućnosti domaće, a da se u vezi sa ishranom savjetuju sa ljudima koji se bave ishranom, odnosno ljekarima.

Ona smatra da se u današnje vrijeme ne može uticati na količinu aditiva i hemijskih supstanci u hrani, ali može birati hrana koja toga ima manje.

Pedijatar u Domu zdravlja Podgorica, Paša Divanović, kazala je da rezultati sistematskih pregleda djece različitih uzrasta pokazuju da je sve više gojazne djece.

Sistematski pregledi u četvrtoj godini, prema njenim riječima, pokazuju da je najmanje pothranje djece - oko 1,8 odsto, a gojaznih 20 odsto.

"Gojazne djece je više među predškolcima i to 25,4 odsto dječaka i 32,4 odsto djevojčica", rekla je Divanović dodajući da prema podacima Doma zdravlja, oko 60 do 80 odsto gojazne školske djece ostane gojazno i u starijem uzrastu.

Divanović je pojasnila da se djeca, osim što ne uzimaju hranu u pet obroka, nepravilno uzimaju ugljene hidrate, proteine, masti i vitamine, nedovljno bave fizičkom aktivnošću i spavaju.

Da se djeca loše hrane, posebno dok su u školi, kako su saopštili organizatori, prepoznali su i u Ministarstvu prosvjete, koje je odlučilo da dodatno pokuša da utiče na dostupnost nezdravih proizvoda najmlađima.

Navodi se da ministarstvo ubuduće neće na teritoriji Podgorice davati saglasnosti za prodavanje nezdrave hrane u kioscima unutar dvorišta škola, i da će pokušati da u saradnji sa Ministarstvom za održivi razvoj to zabrani i u njihovoj blizini.

Milica Lekić iz Ministarstva prosvjete je objasnila da je Podgorica prvi grad u kojem će se sprovoditi ta odluka, jer škola "Sergije Stanić" već proizvodi đačku užinu i, kako je navela, može ponuditi zdrave proizvode ne samo direktno đacima nego i kioscima kako bi zamijenili asortiman koji nije zdrav.

Ona je kazala da vjeruju da će đačka užina "Sergije Stanić" škole biti podstrek školama koje imaju smjerove kuvarstva i poslastičarstva na teritorijama drugih opština da kapacitete iskoriste za slične namjene.

Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji navela je da je ishrana tema koja izaziva velike rasprave među roditeljima na osnovu kojih se može zaključiti da roditelji nijesu svjesni grešaka koje prave i problema koje može izazvati nezdrava ishrana.

Ona je najavila da će u narednom periodu sa IJZ, ljekarima i Ministarstvom prosvjete raditi na promjeni stanja i svijesti o važnosti zdrave ishrane.

Panel su organizovali Udruženje Roditelji, CAZAS i SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, u okviru projekta "HealthUP", koji je podržala Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori.