Mi.M. [ Beta ]

Beton se kruni i u Njemačkoj, putevi pucaju, mostovi se ruše

Reputacija Njemačke po efikasnosti je pogođena jer se na mnogo mjesta kruni beton, pukotine se šire, ima i rušenja pohabane infrastrukture što predstavlja rizik za njenu privredu, najveću u Evropi.

Najmnogoljudnija članica Evropske unije pokušava da preokrene problem s dotrajalom infrastrukturom, uključujući 4.000 mostova koje treba modernizovati ili zamijeniti u narednoj deceniji. Prečesto strahovanje zbog stanja mostova dovodi do njihovog hitnog zatvaranja što opet dovodi do lokalnog prekida transporta. Povremeno bude i gore od toga.

U Drezdenu se most iz 1971. godine djelimično srušio usred noći u septembru, zbog korozije. Niko nije povrijeđen, ali je bio blokiran transport na rijeci Elbi. Ostaci Karolovog mosta tek treba da budu uklonjeni.

Urušavanje je podstaklo provjere na sličnim mostovima, uključujući most u Bad Šandauu, na istoj rijeci, u blizini češke granice. Naglo je iz predostrožnosti u novembru zatvoren za sav saobraćaj, te mještani moraju okolo 20 kilometara do najbližeg putnog prelaza rijeke. Most je ponovo otvoren u četvrtak, ali s ograničenjem ukupne težine vozila na 7,5 tona.

"Zatvaranje ovog mosta bilo je apsolutna katastrofa za ljude u Bad Šandauu", rekao je Štefen Marks, profesor građevinarstva koji je sproveo test mosta na opterećenje. "To je bio klasičan zastoj... a taj most je jedini prelaz duž skoro 50 kilometara rijeke", objasnio je on.

Dok se situacija u Bad Šandauu smiruje, Berlinci se nerviraju od prošlog mjeseca zbog naglog zatvaranja mosta na prometnom auto-putu jer je otkrivena pukotina koja se širi. Uskoro će taj dio puta biti srušen da bi se izgradio nov. Prekid je uzdrmao saobraćaj u velikom dijelu glavnog grada, primorao je na višenedjeljno zatvaranje prigradske željezničke linije i natjerao vladu da izdvoji 150 miliona eura za hitnu popravku.

"Njemački inženjeri su veoma dobri. Pomislili biste da sve funkcioniše", rekla je Monika Šnicer, šefica nezavisnog panela ekonomskih savjetnika Vlade. "A Nijemci su i veoma dobri u štednji i štedjeli su veoma dugo, posebno na infrastrukturi, na mostovima", ukazala je ona sarkastično.

Buduća vlada Njemačke je već krenula da se pozabavi ovim pitanjem prije no što preuzme dužnost. Prošlog mjeseca, buduća vladajuća koalicija pod vođstvom konzervativnog lidera Fridriha Merca progurala je kroz Parlament fond od 500 milijardi eura koji će se finansirati zaduživanjem, da bi se u narednih 12 godina ulio novac u infrastrukturu koja stenje. Političari to vide kao dio napora da se vrati u rast privreda koja stagnira.

Nisu u pitanju samo mostovi: oronule su i škole, a željeznica je počela temeljne remonte glavnih pruga poslije godina nedovoljnog ulaganja, ali su žalbe zbog radova, kvarova koji zatvaraju pruge i kašnjenja vozova postale "nacionalni sport".

U koalicionom sporazumu predstavljenom u srijedu se navodi da je "funkcionalna infrastruktura temelj prosperiteta naše zemlje, društvene kohezije i održivosti. Dakle, Njemačkoj je potreban infrastrukturni podsticaj – što se odnosi na bolnice i škole, kao i na mostove i željeznicu".

Obećano je da će novac za puteve biti obezbijeđen "za zaostale radove na renoviranju, posebno mostova i tunela".

Odlazeća vlada kaže da je veliki broj mostova već modernizovan u okviru programa koji je u toku od 2022. Ali još mnogo treba da se uradi.

"Sada kada ima novca, nalet rasta bi zapravo mogao da nastupi veoma brzo", rekla je Šnicer, savjetnica Vlade. "Ali, zaista je neophodno da se novac brzo troši i zato su nam potrebne mnogo brže procedure planiranja i odobravanja projekata nego do sada", ukazala je ona.

Napomenula je da je Njemačka dokazala da može da ubrza svoju birokratiju planiranja, kao što je bilo radi izgradnje prvih terminala za tečni prirodni gas u roku od nekoliko mjeseci pošto je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 2022. i prekinula snabdijevanje Njemačke gasom iz gasovoda.

Portparol dosadašnje vlade Štefen Hebestrajt je ove nedjelje ukazao da ubrzavanje popravke mostova ometa dostupnost građevinskih kompanija i mašina, jer je, kako je rekao, Njemačka "na granici kapaciteta".

Profesor Marks je rekao da je stanje njemačke infrastrukture "prilično kritično".

"Nije to toliko zato što ne ulažemo dovoljno, mada je to jedan od razloga", rekao je on.

"Ali, s moje tačke gledišta, glavni razlog je to što ne vodimo dovoljno računa o stvarima. To što jednostavno ne održavamo infrastrukturu i premalo čistimo, popravljamo, ojačavamo – a sve to radimo u našim privatnim kućama", uporedio je on.

Dodao je da je neophodan novi infrastrukturni fond, ali je zabrinut da će novac biti uložen samo u rušenje i obnovu mostova koji su u najgorem stanju, a ne u to da se osigura da svi mostovi nikada ne dođu u takvo stanje.

"Ne možete osvojiti političke poene održavanjem i očuvanjem – to je dosadno i nije spektakularno", rekao je Marks i nastavio: "Ali postaje spektakularno kada to zanemarite".