[ Milica Stijović, TVCG ]

PROBLEM NEZAPOSLENOSTI

Umjesto novih radnih mjesta, sjever se godinama iseljava

Nezaposlenost je godinama gorući problem svih sjevernih opština. Baš zato se iz tog dijela države iselilo više od 50.000 stanovnika. Političari decenijama obećavaju bolji život, ali je stvarnost drugačija.

Decenijama se građanima sjevera od izbora do izbora obećava da će živjeti bolje. Gotovo da nema političke partije čiji prioritet nije bio razvoj upravo tog dijela države. Obećanja su se nizala, planirani su kapitalni projekti za zapošljavanje.

Umjesto 40.000 novih radnih mjesta, sjever se godinama samo iseljavao. Tako je Rožaje na prvom mjestu po nezaposlenosti. Slično je i u ostalim gradovima.

"Posla nema, pa su građani prinuđeni da odlaze. Sve ono što se obećalo, kao što vidite, ne da se nije ostvarilo, nego je situacija još gora. Svi koji traže posao ili ekonomsku stabilnost, odlaze van države ili se kreću prema južnijim opštinama, samim tim vidjelo se i svi srednjoškolci su otišli da rade u južnijim opštinama upravo iz razloga što nema posla. Oni su otišli da bi zaradili mnogo, da bi svoje školovanje finansirali u budućnosti i to vam samo govori kakva je trenutna situacija u opštinama na Sjeveru Crne Gore", kaže Almer Mekić iz NVO Euromost.

Dok je nezaposlenost evidentna u realnom sektoru, lokalne samouprave se godinama pretrpavaju i upozorava Mekić.

"Upravo na partijskoj osnovi, znači tu imate baš u opštinama na Sjeveru Crne Gore gdje se masovno zapošljavaju, ne znamo ni na koji način i već su te lokalne uprave došle u probleme finansijske održivosti", dodaje sgovornik TVCG.

I u privrednoj komori prate privredne prilike u sjevernom regionu. Podaci pokazuju da je od ukupnog broja kompanija i zaposlenih svega 10 od 100 sa sjevera. Razlozi za lošu privrednu sliku su brojni.

"Podaci o nezaposlenosti za prva pet meseci govore da je od ukupnog broja nezaposlenih 58% upravo u sjevernim opštinama. Pet najvećih biznis barijera jeste nedostatak kvalifikovane radne snage, siva ekonomija, spora naplata potraživanja odnosno nelikvidnost, neefikasnost javne administracije i visoki fiskalni i parafiskalni nameti", kaže Miljan Šestović iz Privredne komora.

Iz Privredne komore i nevladinog sektora imaju predloge šta bi to država trebala da učini kako bi razvila više od polovine svoje teritorije, a građani koji su ostali tu da žive osjetili benefite.

"Čini mi se da prioritet mora biti na prvenstveno putnoj infrastrukturi, ali i svakoj drugoj, projekti koji će zaustaviti ili bar usporiti raseljavanje stanovništva, a uporedo sa tim raditi na onim infrastrukturnim projektima koji su ili preduslov privrednog razvoja ili će značajno doprinijeti privrednom razvoju", dodaje Šestović.

A dok obećanja ne počnu da se ispunjavaju na jača privreda, ne završe započeti projekti poput Đaloviće pećine, skijališta u Mojkovcu i Bijelom polju, nastavi gradnja autoputa, sve češće ćemo na sjeveru gledati ovakve slike.