- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zdravlje
24. 11. 2025.
11:11 >> 11:12
Čitaj mi:
Namirnica koju mnogi svakodnevno konzumiraju negativno utiče na crijeva
Većina odraslih voli sir i konzumira ga svakodnevno, bilo samostalno ili kao dio jela.
Iako se često govori o visokim količinama masti i natrijuma, stručnjaci podsjećaju da sir istovremeno donosi i hranljive prednosti poput proteina i kalcijuma.
Hrana koju jedemo direktno utiče na naše zdravlje, a to važi i za sir: neke vrste mogu opteretiti srce, dok druge mogu uticati na osjetljivu ravnotežu bakterija u crijevima, koja je povezana s energijom, redovnom probavom, manjom nadutošću i boljim raspoloženjem.
Kada je riječ o zdravlju crijeva, ljekari jasno upozoravaju da najlošiji uticaj imaju visoko prerađeni sirevi sa malo kultura i mnogo soli.
"To uključuje komercijalne narendane mješavine, aromatizovane kriške i jeftin pizza sir", kaže gastroenterološkinja dr Ekta Gupta za Parade.
S tim se slaže i gastroenterološkinja dr Ritu Nahar, koja ističe: "Kad je riječ o zdravlju crijeva, prerađeni sirevi su među najgorim izborima."
Stručnjakinje objašnjavaju zašto: takvi sirevi sadrže mnogo zasićenih masti, natrijuma i emulgatora, a veoma malo živih kultura.
"Oni mogu promijeniti crijevni mikrobiom i doprinijeti upalama, nadutosti i metaboličkim problemima ako se jedu često", kaže dr Nahar.
Nije potrebno izbaciti sav sir iz ishrane
Dr Gupta dodaje da minimalan udio živih kultura znači da ovi sirevi "ne doprinose korisnim bakterijama".
Upozorava i na druge moguće posljedice česte konzumacije: "Ako se jedu veoma često, rezultati mogu uključiti povećan rizik od disbioze, pogoršanje digestivnih simptoma i dodatne metaboličke i kardiovaskularne rizike."
Uprkos tome, gastroenterološkinje naglašavaju da prerađeni sir nije "strašan" ako se jede povremeno i u malim količinama. Nije ni potrebno izbaciti sav sir iz ishrane, osim ako postoji specifičan zdravstveni razlog poput intolerancije na laktozu ili alergije na kazein.
Dr Gupta savjetuje odabir tradicionalno fermentisanih i odležanih sireva, jer oni sadrže više živih kultura, dok dr Nahar navodi: "Prirodno odležani sirevi poput čedara, švajcarskog sira ili goude, te fermentisane opcije poput kefir sira, mogu podržati raznolikost crijevnog mikrobioma."
Obje doktorke preporučuju kombinovanje takvih sireva s namirnicama bogatim vlaknima kako bi se dodatno podstakao pozitivan efekat na crijevni mikrobiom.
Коментари0
Остави коментар