A.J. [ tportal ]

Trikovi i savjeti koji mogu da pomognu kod pada koncentracije

Nedavna istraživanja pokazuju da se raspon ljudske koncentracije postepeno smanjuje na globalnom nivou. Međutim, postoji rešenje i jednostavnije je nego što mislite.

Ako osjećate da vam je sve teže da održite pažnju, da ne možete da završite knjigu ili da je jedini način da smirite um i ruke beskrajno listanje društvenih mreža – niste sami, prenosi Tportal.

Istraživanja pokazuju da prosječna osoba sada održava pažnju na jednoj stvari manje od jednog minuta, dok je 2004. godine ova brojka bila dvostruko veća.

Savremeni život, stalne promjene, obavještenja i vijesti koje stižu svakih nekoliko minuta oblikuju mozak tako da stalno traži novu stimulaciju.

Naši mozgovi su evoluirali da brzo reaguju na promjene - nekada je to bio zvuk u šumi koji je mogao da znači opasnost, danas su to zvuci obavještenja i vibracije ekrana.

Pandemija koronavirusa je dodatno pojačala ovaj obrazac jer provodimo više vremena ispred ekrana nego ikada ranije, često bez jasne strukture našeg dana. Ovo je mnogim ljudima poremetilo osjećaj za vrijeme i dodatno smanjilo njihovu sposobnost koncentracije, piše AP News.

Kako raditi na pažnji?

Međutim, stručnjaci ističu da se pažnja može ponovo poboljšati, poput mišića koji jača vježbanjem. Jedan efikasan način da se tome pristupi jeste uvođenje aktivnih pauza - to mogu biti kratke šetnje dok posmatrate okolinu, priprema obroka ili kreativne aktivnosti koje nas odvajaju od ekrana.

Važno je da to nisu pasivne radnje poput skrolovanja na telefonu, već da uključuju mentalno ili fizičko učešće. Čak i jednostavne promjene, poput isključivanja obavještenja ili ostavljanja telefona u drugoj sobi, mogu pomoći mozgu da pronađe prostor za fokusiranje.

Umjesto da pokušavate da radite više stvari odjednom, preporučuje se fokusiranje na jednu aktivnost istovremeno. Ovaj pristup podstiče dublju koncentraciju i smanjuje kognitivni umor.

Mnogi ljudi smatraju da je tehnika rada u intervalima korisna - na primjer, 25 minuta fokusiranog rada, zatim kratka pauza. Na ovaj način, mozak ulazi u ritam koji podržava produktivnost bez preopterećenja.

Početak je najvažniji, a najlakši način da počnete je sa nečim što vas već zanima. Ako volite da čitate, nemojte odmah posezati za zahtjevnom literaturom – lakši, zabavniji sadržaji mogu poslužiti kao ulazna tačka za dublji fokus.

Takođe je korisno imati cilj: naučiti da svirate pjesmu, završiti projekat ili postati bolji u hobiju. Ovo pruža osjećaj svrhe i motivaciju za povratak koncentraciji.

Važno je zapamtiti da svi imamo dobre i loše dane. Pažnja nije statična i varira u zavisnosti od zadatka, dana i okolnosti.

Ključ je dosljednost i razumijevanje sebe. Vremenom i trudom moguće je ponovo izgraditi sposobnost da ostanemo prisutni, fokusirani i povezani sa onim što nam je zaista važno.