Marko Vešović [ Prevod: Jovo Martinović ]

Lanza za Portal RTCG: Balkan ostaje na agendi predsjednika Trampa

Američki politički strateg i ranije jedan od ključnih ljudi u timu predsjednika SAD-a, Donalda Trampa, Brajan Lanza, u intervju za Portal RTCG, naglašava da je važna uloga Zapadnog Balkana u globalnim geopolitičkim gibanjima prepoznata i od prethodne i sadašnje Trampove administracije. Prema njegovim riječima, Balkan ostaje ključan za stabilnost i stratešku koherentnost Evrope i u periodu nakon rata u Ukrajini.

• Kako biste opisali strateški pristup Trampove administracije prema Zapadnom Balkanu?

Dok sam bio u Trampovom tranzicionom timu 2016. godine i tokom sadašnje administracije, američki strateški stav prema Zapadnom Balkanu se oblikuje kroz pragmatični pristup, bez (ranijih) transformativnih ili vrijednosnih agendi. Naš angažman pod predsjednikom Trampom je drugačiji, i po tonu i po sadržaju. Administracija je dala prioritet ekonomskoj saradnji, često koristeći američke investicije kao sredstvo podsticanja normalizacije i ograničavanja stranog uticaja u regionu. Postojeća bezbjednosna struktura ostaje, uključujući podršku NATO-u. Međutim, naglasili smo želju da Evropa preuzme veću odgovornost za regionalnu sigurnost. U praksi to znači redukciju američkih vojnih angažmana vani.

• Neki to shvataju kao signal da je region manje važan sadašnjoj administraciji?

Važna uloga Zapadnog Balkana u globalnim geopolitičkim gibanjima je prepoznata i od prethodne i sadašnje Trampove administracije. Balkan ostaje ključan za stabilnost i stratešku koherentnost Evrope i u periodu nakon rata u Ukrajini.

Sjedinjene Države će nastaviti podršku regionu fokusiranjem na ekonomsku saradnju u ključnim sektorima energetike i infrastrukture. Primjer bi mogla biti ulaganja u razvoj infrastrukture za tečni gas (LNG) na Balkanu. Cilj je diverzifikacije snabdijevanja gasom zemalja regiona.

• Crna Gora posljednjih godina doživljava rastuće političke i društvene tenzije. Da li američka vlada prati razvoj situacije ili dinamike unutrašnjih procesa i održavanje stabilnosti prepušta Evropskoj uniji?

Uvjeren sam da administracija, posebno Biro za evropska i evroazijska pitanja u Stejt departmentu, aktivno prati dešavanja u Crnoj Gori - naročito ona koja uključuju političke i društvene tenzije oko Srpske pravoslavne crkve i nacionalnog identiteta. Dešavanja svakodnevno prate i američka ambasada i odjeljenje za Crnu Goru u Stejt departmentu.

Međutim, američki pristup se razlikuje od evropskog: Vašington se fokusira na šire strateške interese poput demokratije, evroatlantske integracije i suprotstavljanja malignim stranim uticajima. EU preuzima dnevno upravljanje krizama i posredovanje. Podjela dužnosti glasi: SAD – strateški nadzor, EU – djelovanje na svakodnevnom nivou. To ne znači da su SAD odsutne, već da primaju na sebe stratešku ulogu nadzora, s fokusom na očuvanje evroatlantskog puta Crne Gore.

I SAD i EU javno se protive aktivnostima koje podstiču etničke i vjerske tenzije. Ipak, EU je direktnije uključena u posredovanje oko političkih dogovora i nadgledanja reformi.

• Kada je riječ o suprotstavljanju malignim stranim uticajima, da li sadašnja administracija ima istu zabrinutost oko aktivnosti Rusije, Kine i Turske u Crnoj Gori i regionu?

Rastući uticaj Rusije, Kine i Turske na Zapadnom Balkanu prepoznat je kao značajan strateški izazov, jer te sile pokušavaju koristiti neriješene sporove, ekonomske slabosti i izazove u upravljanju regionom. Naša administracija je te izazove adresirala prvenstveno kroz ekonomsku saradnju i ciljane diplomatske intervencije.

Kina je kroz ulaganja u komunikacije i infrastrukturu, kao i strateške zajmove, stvorila asimetrične zavisnosti koje se mogu koristiti za politički uticaj. Vidjeli smo sumnjive investicije i kredite čak i u Crnoj Gori. Auto-put koji je gradila China Road and Bridge Corporation često se navodi kao školski primjer "diplomatije (uvođenja) u dužničke zamke“. Projekat je pratio niz optužbi za korupciju, nedostatak transparentnosti i štete po životnu sredinu. U jednom trenutku mogao je ozbiljno da uzdrma crnogorske finansije.

Osim toga, kineske kompanije su uključene u izgradnju telekomunikacionih mreža i pružanje tehnoloških usluga u više balkanskih država. To izaziva zabrinutost SAD-a zbog potencijalnih bezbjednosnih rizika, špijunaže, sigurnosti podataka i integriteta kritične infrastrukture.

Rusija je istorijski igrala značajnu ulogu na Balkanu, često podržavajući većinske pravoslavne narode i zajedničke političke interese. Rat u Ukrajini i ruski uticaj na Balkanu usko su povezani i imaju duboke geopolitičke, ekonomske i bezbjednosne implikacije. Rat je ponovo probudio hladnoratovsku polarizaciju na Balkanu, pojačao etničke i političke tenzije, intenzivirao nadmetanje velikih sila. Donio je nove rizike, ali i prilike za bezbjednost, reformu uprave i evroatlantskih integracija.

Turska, iako manje direktan strateški konkurent, prepoznata je po kulturološkom i ekonomskom prisustvu kojim širi regionalni uticaj.

Svaka zemlja, uključujući i SAD, djeluje u skladu sa sopstvenim interesima. Ono što izdvaja Trampovu administraciju jeste otvorenost i transparentnost ovog pristupa koja se demonstrira kroz doktrinu "America na prvom mjestu“. Iako druge zemlje često postupaju slično, one to čine prikrivenije.

•  Kada je riječ o interesima, Crna Gora je u jednom trenutku imala veoma aktivan kokus u američkom Kongresu. Sada možda više nije tako. Da li to vidite kao znak da se Crna Gora preusmjerava alternativnim geopolitičkim pravcima ili prije kao odraz neaktivnosti i propuštenih prilika?

Naglo osipanje nekada aktivnog crnogorskog kokusa u američkom Kongresu – sa više od 40 članova iz obje stranke i tri predsjedavajuća kongresnih odbora, na samo jednog predstavnika – pokazuje slom diplomatskog djelovanja i propuštene prilike Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i njene ambasade u Vašingtonu.

To pokazuje i nedostatak koherentne lobističke strategije i kontinuiranog angažmana sa američkim zakonodavcima. Nakon penzionisanja kopredsjedavajućeg kongresmena Daga Lamborna, crnogorski kongresni kokus sveo se samo na kongresmenku Šeli Pingri. Slabo je primjetno da ambasada Crne Gore ostvaruje kontakte s uticajnim donosiocima odluka u Vašingtonu. Čuo sam kritike i od američkih zakonodavaca i od lidera crnogorske dijaspore o nedostatku komunikacije i proaktivne diplomatije od strane ambasade Crne Gore. Kritike se upućuju sadašnjem ambasadoru i državnoj vanjskoj politici zbog neprilagođavanja značajnim promjenama u američkoj politici, naročito nakon povratka predsjednika Trampa.

Pokušaji da se kokus obnovi bili su uspješni pod Nebojšom Todorovićem 2023. godine, ali su ti pomaci brzo nestali nakon njegovog opoziva. Njegov diplomatski rad bio je veoma cijenjen u SAD.

Kao što sam ranije pomenuo, Balkan će ostati na agendi predsjednika Trampa. Ako balkanske zemlje žele da razviju snažniji uticaj u SAD-u, potrebna im je drugačija lobistička strategija sa proaktivnim diplomatskim predstavnicima u Vašingtonu.

• Trampova administracija je izdejstvovala Vašingtonski sporazum 2020. godine između Kosova i Srbije, koji je viđen kao značajan diplomatski iskorak. Šta je sada s tim sporazum?

Tramp je veoma ponosan na postignuća Vašingtonskog sporazuma 2020. godine, koji je bio istorijska prilika da se unaprijedi mir i stabilnost u regionu, naročito kroz ekonomsku normalizaciju između Kosova i Srbije. Sporazum je doprinio deeskalaciji diplomatskih tenzija u tom periodu i ojačao dijalog i veze regiona sa SAD-om. Takođe je poslužio i kao protivteža drugim vanjskim uticajima u regionu, posebno onima iz Rusije i Kine.

Nažalost, sporazum nije rezultirao trajnom normalizacijom zbog političkih promjena u SAD-u, ali i nedostatka obostrane posvećenosti lidera na Balkanu.

U ovom slučaju, kao i sada u kontekstu rata u Ukrajini, predsjednik Tramp je dokazao svoju ulogu globalnog mirotvorca. Za razliku od predsjednika Obame, koji je dobio Nobelovu nagradu za mir samo na osnovu priče prije nego što je mandat i počeo (i bez kasnijih rezultata), predsjednik TrAmp je uradio mnogo više.

• Kao strateg koji sada radi sa klijentima širom svijeta – kako američke lobističke firme poput Mercury obično sarađuju sa akterima na Zapadnom Balkanu? Da li ste direktno radili sa vladama, opozicionim partijama ili drugim centrima moći u regionu? I koliko je teška navigacija kroz etičke i profesionalne izazove u tako osjetljivom okruženju?

Kao kapija prema Evropi, Zapadni Balkan je područje od ključnog geostrateškog interesa za Sjedinjene Države. Kada sarađujemo sa vladama, privatnim kompanijama i drugim entitetima u regionu, radimo na pronalaženju zajedničkih interesa s administracijom i ostvarivanju politike u skladu s tim ciljevima.

Mercury je svjestan konteksta i složenosti regiona u kojem poslujemo. Ono što je glavno je krajnji rezultat. Ponosni smo na sposobnost da djelujemo u polarizovanim okruženjima i isporučimo rezultate koje naši partneri očekuju.

***

Brajan Lanza je američki politički strateg i partner u firmi "Mercury Public Affairs". Postao je poznat kao jedan od ključnih ljudi u Trampovom timu – prvo kao zamjenik direktora komunikacija na predsjedničkoj kampanji 2016., a zatim kao direktor komunikacija Trampovog tranzicionog tima, gde je koordinirao odnose s medijima i proces potvrđivanja za članove vlade i ambasadore.