[ A.M. ]

Rampa za ugovore o djelu i privremenim poslovima u javnom sektoru

Komisija za analizu i praćenje ugovora o djelu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova, koja djeluje pri potrošačkim jedinicama finansiranim iz državnog budžeta, napravila je prve rezultate. Prema izvještaju, uspjela je u prva tri mjeseca rada da smanji broj ugovora o djelu za više od 11%, odnosno čak 55% u slučaju privremenih i povremenih angažmana. Kako su saopštili, djeluju u cilju racionalnijeg trošenja budžetskih sredstava i smanjenja pravnih zloupotreba.

U izveštaju o radu komsije naglašava se da je u periodu od januara do maja 2025. godine broj ugovora o djelu smanjen sa 1.885 na 1.668, što predstavlja pad od 11,51%. Još izraženiji rezultat zabilježen je kod ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova, kojih je sada 28, u odnosu na 63 iz decembra 2024. godine – što predstavlja smanjenje od 55,56%, ukazuje se u dokumentu. 

"Komisija je formirana s ciljem optimizacije i racionalizacije javne uprave, a prema zvaničnom mandatu, zadatak joj je da uspostavi mehanizme za kontrolu opravdanosti zaključivanja i produženja ovih ugovora, kao i da provjerava njihovu usklađenost sa zakonskim propisima. Osnovni cilj Komisije je smanjenje ukupnog broja ovakvih angažmana za 20% do kraja 2025. godine", pojašnjeno je u izvještaju.

Takođe, u izvještaju se navodi i da je tokom prvog kvartala rada, Komisija održala 12 sjednica i razmatrala 159 zahtjeva za saglasnost, koji su obuhvatali ukupno 2.320 ugovora.

"Saglasnost je data za 1.862 ugovora, dok je odbijena za njih 452. Na dva zahtjeva koja su obuhvatala šest ugovora, Komisija se oglasila nenadležnom", istaknuto je.

Inače, kako se pojašnjava, zadatke Komisije čine analiza postojećih ugovora, utvrđivanje potrebe za novim angažmanima, kontrola zakonitosti i finansijske usklađenosti tih angažmana. Tu je i komunikacija s potrošačkim jedinicama koje su dužne dostavljati tražene informacije i obrazloženja.

Komisija nije stalno radno tijelo, ali se sjednice održavaju sedmično radi kontinuiteta u radu.

Šef kabineta premijera Branko Krvavac rekao je juče da najveći broj ugovora o djelu ima Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), Uprava za izvršenje krivičnih sankcija, Uprava za državnu imovinu, Uprava za nekretnine, Poreska uprava.

Kako je naveo Krvavac, filijale određenih potrošačkih jedinica MUP-a ili Poreske uprave, imaju čak veći broj osoba angažovanih na ugovore o dijelu nego zaposlenih.

On je naveo i primjer Uprave za državnu imovinu, gdje je 340 osoba zaposleno po osnovu ugovora o djelu, dok je nekim osobama takakav ugovor produžavan čak 15 godina iz razloga što za njih nemaju sistematizovana radna mjesta iako su potrebni državnoj upravi.

Krvavac je napomenuo da ugovor o djelu nije za zapošljavanje, nego za angažovanje na poslovima koji nijesu sistematizovani pravilnikom budžetskog korisnika.

“A mi u velikom broju slučajeva vidimo da institucija počiva na ovim ugovorima i moramo to da spriječimo. Pokušavamo na adekvatan način da rješimo taj problem, a da ne ugrozimo efikasnost pružanja javne usluge”, rekao je Krvavac.

Kako je naveo, cilj je da se određena mjesta adekvatno sistematizuju i da se smanji broj ljudi koji su angažovani na ugovor o djelu.

“Mi bi ugrozili efikasnost rada da odjednom kažemo da ne može više nijedna osoba da bude angažovana na ugovor od djelu. Znači, prvo ćemo sistemski riješiti taj problem, a nakon toga i širi kontekst ugovora o dijelu”, rekao je Krvavac.