B.Bu. [ RTS ]

MIŠLJENJA SU PODIJELJENA

VI – neprijatelj broj jedan Holivuda, sada se našla u filmovima nagrađenim Oskarom

Unutar studija koji su nekada koristile zvijezde nijemog filma Čarli Čaplin i Mejbl Normand, holivudski rukovodioci, glumci i filmski stvaraoci pijuckali su koktele dok su se divili onome što neki nazivaju najvećim probojem od pojave zvučnog filma: video generisan vještačkom inteligencijom. Ali da li će VI biti budućnost ili kraj bioskopa, još uvijek se raspravlja.

Prije samo dvije godine glumci i pisci su zatvorili Holivud štrajkovima zahtijevajući zaštitu od vještačke inteligencije. Sada se tehnologija kontroverzno uvlači u televiziju, filmove i video-igre. Čak dva filma nagrađena Oskarima su koristila tu tehnologiju.

Dok su slušali hip-hop hitove iz devedesetih, kompjuterski programeri su se družili sa glumcima i rukovodiocima studija, najavljujući promjene moćnih igrača u industriji.

VI u Holivudu je „neizbježna“, kaže Brin Muzer, domaćin zabave i suosnivač „Munvelija“ (Moonvalley), koji je kreirao alat generisan VI Meri (Marey) otkupljujući snimke filmskih stvaralaca uz njihov pristanak. Muzer napominje da iako je vještačka inteligencija možda još uvijek nepoželjna riječ, njihov proizvod je „čist“ jer plaćaju za sadržaj.

„Umjetnici bi trebalo da budu za pregovaračkim stolom“, smatra Muzer, i dodaje da je bolje napraviti alat namijenjen filmskim stvaraocima, nego da ih „pregaze velike tehnološke kompanije“.

Vještačka inteligencija i autorska prava
Vještačka inteligencija je dugo bila prikazivana kao negativac u Holivudu. U Terminatoru, VI koju koristi američka vojska odlučuje da uništi sve na Zemlji.

Ali kreatori vještačke inteligencije, a ne sama tehnologija, podnijeli su najveći teret kritika. Kompanije koriste javno dostupne podatke da naprave svoje modele vještačke inteligencije – što uključuje materijal zaštićen autorskim pravima koji se dijeli na mreži – a kreatori ističu da su opljačkani.

„OpenAI“, „Gugl“ i druge tehnološke kompanije suočavaju se sa više tužbi pisaca, glumaca i novinskih organizacija, u kojima se navodi da je njihov rad ukraden radi obuke vještačke inteligencije bez njihovog pristanka. Studiji kao što su Paramaunt, Dizni i Univerzal, koji posjeduju autorska prava na filmove i TV serije, pod pritiskom pisaca su pozvani da urade isto, mada još uvijek niko nije preduzeo pravne mjere.

„Svi smo se jako borili za zakone o autorskim pravima, i niko ne želi da vidi da im se ukrade djelo da bi neko drugi profitirao od toga“, kaže gospodin Muzer.

Tehnologija je sveprisutna
„OpenAI“ je bio domaćin filmskog festivala VI u Los Anđelesu ranije ovog mjeseca. Direktori „Marvela“, Džo i Entoni Ruso rekli su za Volstrit džurnal da planiraju da ulože 400 miliona dolara u izradu alata vještačke inteligencije za filmske stvaraoce.

Ali uticaj na to kako će to promijeniti budućnost industrije zabave ostaje nejasan.

Generativna VI, na primjer, omogućava računarima da uče i rješavaju probleme na načine koji mogu izgledati ljudski – iako mnogo brže. Mnogi se brinu da će tehnologija zamijeniti njihove poslove jer se vještačka inteligencija koristi za generisanje scenarija, animacija, lokacija, glasova i glumaca.

Holivud je počeo da se igra sa novom tehnologijom
Filmovi Emilija Perez i Brutalista nominovani za Oskara koristili su vještačku inteligenciju da mijenjaju glasove glumaca. Ejdrijan Brodi je osvojio Oskara za najboljeg glumca, i pored toga što je pomoću vještačke inteligencije fino podešen njegov naglasak kada govori mađarski. VI je korišćena i da podmladi Toma Henksa i Harisona Forda.

Ako pitate „OpenAI“-jevog popularnog čet bota, ChatGPT-a, koji poslovi u filmskoj industriji će biti najlakše zamijenjeni vještačkom inteligencijom, statisti su se našli na vrhu liste kao „najugroženiji“, dok se „glumci i reditelji sa A-liste“ smatraju najbezbjednijim jer „moć zvijezde i prepoznatljivost brenda čine vrhunski talenat nezamjenjivim“.

„Ovdje smo da učimo“, rekao je novinaru Bi-Bi-Sija jedan rukovodilac studija koji je prisustvovao zabavi. „Mi ništa ne potpisujemo niti kupujemo, ali smo zainteresovani.“

Muzer i njegov suosnivač Naim Talakdar strastveno govore o tome kako će VI transformisati Holivud i omogućiti filmskim stvaraocima da stvaraju epove u stilu blokbastera sa mnogo nižim budžetima. To bi moglo dovesti do mnogih loših filmova – ali bi takođe moglo da pomogne u otkrivanju sljedećeg Kventina Tarantina ili Martina Skorsezea, čak i ako nemaju podršku velikih studija.

„Ova tehnologija je potpuno besmislena bez umjetnika u njenom središtu; tehnologija mora na kraju da bude podređena umjetniku“, naglašava Talakdar.

Tehnološke kompanije igraju na kartu Kine
Tehnološke kompanije kažu da ne mogu da se takmiče sa Kinom prema postojećim američkim zakonima o autorskim pravima i da im je potreban neometan pristup filmskim djelima – od Mikija Mausa do Matriksa – da bi obučili svoje modele predstavljajući to kao pitanje nacionalne bezbjednosti.

„Gugl“ i „OpenAI“ žele da američka vlada označi umjetnost, filmove i TV emisije zaštićene autorskim pravima kao „poštenu upotrebu“ za obuku vještačke inteligencije, tvrdeći da će bez izuzetaka izgubiti trku od Kine.

Holivudski filmski stvaraoci kažu da tehnološke kompanije pokušavaju da potkopaju industriju zabave, za koju ističu da obezbjeđuje više od 2,3 miliona radnih mjesta u SAD.

„Čvrsto vjerujemo da američko globalno vođstvo u vještačkoj inteligenciji ne smije da ide na račun naših osnovnih kreativnih industrija“, napisala je grupa od više od 400 holivudskih zvijezda sa A-liste.

Među potpisnicima pisma bile su zvijezde kao što su Ben Stiler, Pol Makartni, Kejt Blanšet i Lili Vahovski, jedna od kreatorki Matriksa, koji prikazuje distopijsku simuliranu stvarnost u kojoj su ljudi porobljeni inteligentnim mašinama.

Mnogi u Holivudu su i dalje uplašeni šta VI znači za njihovu budućnost
Ispred kancelarije Disney Character Voices-a ranije ovog mjeseca, desetine glumaca su protestovali protiv kompanija za video-igre zbog odbijanja da se dogovore o korišćenju vještačke inteligencije u video-igrama.

Glumci žele ugovor koji garantuje da se njihovi glasovi i sličnost neće koristiti bez njihovog pristanka za obuku modela VI koji će ih zamijeniti u budućnosti.

Muzer kaže da će vještačka inteligencija omogućiti filmskim stvaraocima da stvaraju nevjerovatnu umjetnost – ako se to uradi kako treba. Sa ljudima koji se bave tim, kaže on, vještačka inteligencija bi im mogla pomoći da stvore setove i svjetove kojima ne mogu lako da pristupe ili izmisle – i da to urade mnogo brže od onoga što bi tradicionalno mogli da rade sa kompjuterskom grafikom i vizuelnim efektima.

„Pokušavamo da kažemo, gledajte, tehnologija će biti u svemu. Hajde da se potrudimo da se borimo koliko god možemo da budemo sigurni da je to urađeno na pravi način i da umjetnike ne pregaze velike tehnološke kompanije.“