B.Bu. [ b92 ]

ISTRAŽIVANJE

Šta bi se dogodilo ako bismo ukinuli ljetnje računanje vremena?

Proljeće nije jedina promjena kojoj se radujemo u martu – tu je i ljetnje računanje vremena. Već godinama, više od 70 zemalja ima tradiciju ljetnjeg računanja vremena, pomjerajući satove unaprijed u martu i nazad u novembru. Ali, da li ste se ikada zapitali – šta bi se dogodilo da više nema ljetnjeg računanja vremena i da ono zauvijek nestane?

Biohemičar Ana Persaud, zajedno sa Liz Braun, osnivačicom Sleeping Lucid, razlažu za Readers Digest kako bi život izgledao bez ovog fenomena. Osim toga, s obzirom da neka mjesta već u potpunosti preskaču promjenu vremena, to postavlja još veće pitanje - da li se ljetnje računanje vremena bliži kraju? Štaviše, da li je ljetnje računanje vremena i dalje praksa koju vrijedi zadržati? Prema njihovim analizama čak i jednočasovna neusklađenost ljetnjeg računanja vremena može negativno uticati na fiziološke procese, što dovodi do ometajućih simptoma kao što su loš san i smanjeno kognitivno funkcionisanje.

Svi znamo da je dan kada prelazimo na ljetnje računanje vremena jedan od najneugodnijih dana proljećne sezone. Izgubiti sat vremena sna preko noći - šta bi moglo biti gore? Evo šta bi se dogodilo da nema više ljetnjeg računanja vremena i uobičajenih razloga zašto ljudi žele da se otarase ove prakse zauvijek.

Bolje spavanje
Bez obzira da li mijenjate sat unaprijed ili unazad, to može imati negativan uticaj na cirkadijalni ritam osobe. Vašem tijelu može biti potrebno pet do sedam dana da se prilagodi novom vremenskom rasporedu, izvještava Američka akademija medicine za spavanje, a poremećaj sna može dovesti do još većih zdravstvenih problema

Smanjen rizik od srčanih problema
Istraživanja su otkrila da su proljećne promjene ljetnjeg računanja vremena povezane sa povećanjem broja slučajeva akutnog infarkta miokarda od 24 odsto. Iako istraživanje nije pokazalo zašto bi to moglo biti, oni koji su iskusili povećan rizik su uglavnom bili ljudi koji su već bili predisponirani da dožive probleme sa srcem. Međutim, istraživanja takođe pokazuju da se srčani udari smanjuju za 21 odsto u nedjelji koja se završava na jesen.

Smanjen rizik od moždanog udara
Slično, istraživanje je otkrilo porast hospitalizacija zbog moždanog udara u dva dana nakon promjene računanja vremena u proljeće pri čemu je ukupna stopa ishemijskog moždanog udara bila osam odsto veća u tim danima nego u bilo koje drugo doba godine. Američka akademija za neurologiju spekuliše da je to možda zbog poremećaja cirkadijalnih ritmova.

Smanjeni troškovi
„Glavni nedostatak koji dolazi sa fenomenom ljetnjeg računanja vremena je to što je to veoma skupo za kompanije, jer se radno vrijeme i rad moraju prilagođavati svakog proljeća”, kaže Braun.

U stvari, stručnjaci procjenjuju da dvogodišnja promjena vremena košta Sjedinjene Američke Države oko 430 miliona dolara svake godine.

Manje saobraćajnih nesreća
Promjena sata je takođe povezana sa porastom saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom, posebno u ponedjeljak poslije proljećne smjene.

Niže stope kriminala
Još jedno razmatranje koje treba imati na umu kod ljetnjeg računanja vremena je kako utiče na nivoe kriminala. Istraživanja su otkrila da produžavanjem večernjih sati dnevnog svijetla, kao što radimo u proljeće, stopa kriminala zapravo opada, pri čemu su pljačke smanjene za sedam odsto u odnosu na dan ranije, a ukupni kriminal opada za 27 odsto u dodatnom večernjem satu sunčeve svjetlosti dobijenom tog dana.