B.Bu. [ b92 ]

ISTRAŽIVANJE

Večernje navike koje čuvaju srce

Ljekari nekoliko najuglednijih bolnica u Americi udružili su se da identifikuju obrazac spavanja koji pokazuje iznenađujuću povezanost sa zdravljem srca.

Možda se čini da postoje dvije vrste ljudi na svijetu: oni koji zaspu bez napora i oni kojima je potrebno više vremena da se opuste. Ako ste samozvana noćna sova ili se često okrećete u sporadičnom snu, nova istraživanja bi vas mogla inspirisati da smislite stvaranje zdravije rutine spavanja. Naime, posljednja studija otkriva naizgled nevidljivu prijetnju za kardiološke probleme, a to je rutina odlaska na spavanje.

Teško opuštanje je vaš najveći neprijatelj, posebno kada čeznete za još pet minuta u krevetu. Međutim, nepredvidivi obrasci spavanja mogu biti pravi krivci za potencijalne zdravstvene rizike. Istraživanje, koje je vodila Kelsi Ful sa Medicinskog centra Univerziteta Vanderbilt, analiziralo je obrasce spavanja 2.032 učesnika iz šest različitih zajednica u Americi. Nalazi? Oni sa nepravilnim obrascima spavanja – definisanim fluktuacijama trajanja sna većim od dva sata nedjeljno – pokazali su povećane znake subkliničke kardiovaskularne bolesti. Ovaj tihi stadijum srčane bolesti često ostaje neotkriven jer simptomi ili odsutni ili neprepoznati, dok kardiovaskularni sistem postepeno trpi oštećenje.

„Rezultati ukazuju na to da održavanje redovnog ili uobičajenog trajanja spavanja ili spavanje približno istog vremenskog trajanja svake noći može igrati važnu ulogu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti”, rekla je, prenosi magazin Helti.

Ljudsko tijelo je kao mašina koja radi sa unutrašnjim biološkim satovima poznatim kao cirkadijalni ritmovi. Ovi ritmovi regulišu bezbroj procesa, uključujući spavanje. Kada poremetimo ove ritmove mijenjajući raspored spavanja ili mijenjajući noći odmora i nesanice, tijelo se može boriti da se prilagodi, a studija je otkrila korelaciju između ovih nedosljednih obrazaca spavanja i povećanog prisustva subkliničkih markera kardiovaskularnih bolesti.

Tokom cjelonedjeljnog perioda posmatranja, učesnici koji su pokazali veći stepen nedosljednosti u trajanju sna dali su alarmantnije rezultate. Veća je vjerovatnoća da će ove osobe nositi, imati opterećenje kalcijumom u svojim koronarnim arterijama, što je poznati prethodnik srčanih bolesti. Takođe je došlo do povećanog nakupljanja plaka u njihovim karotidnim arterijama, što je signaliziralo povećan rizik od moždanog udara. Pored toga, njihovi krvni sudovi su bili rigidniji, stanje često poznato kao „otvrdnjavanje arterija”, obično povezano sa sistemskom aterosklerozom.

Doktorka Ful i njen tim pretpostavljaju da poremećaji cirkadijalnog ritma čine vezu između nepravilnog sna i srčanih bolesti. Oni objašnjavaju:

„Skoro sve glavne kardiovaskularne funkcije, uključujući otkucaje srca, krvni pritisak, vaskularni tonus i funkcije endotela, regulišu geni cirkadijalnog sata. Oni primjećuju da svaki poremećaj ovih ritmova može uticati na ove esencijalne kardiovaskularne funkcije, promovišući „hronične upale, izmijenjen metabolizam glukoze, povećanu aktivaciju simpatičkog nervnog sistema i povišene arterijske pritiske” – sve potencijalne okidače za aterosklerozu".

Suočeni sa ovim rizicima, dosljedan raspored spavanja i kvalitetan odmor su više od udobnosti – oni su od vitalnog značaja za vaše zdravlje. Ako vam se kvalitetan san čini nedostižnim, postoje strategije da ga poboljšate - trudite se da imate stabilan raspored spavanja, određujući tačno vrijeme za spavanje i buđenje, spavajte sedam do osam sati sna svake noći, neka vaša spavaća soba bude utočište mira i opuštanja, bez stresora, prigušite svijetla kako se veče približava da signalizirate tijelu da je vrijeme da se smirite i obavezno uvedite digitalni policijski čas, isključite elektronske uređaje najmanje 30 minuta prije spavanja.