B.Bu.[ Politika.rs ]

MOŽEMO LI KONAČNO "VIDJETI" SNOVE?

Japanski naučnici razvili tehnologiju za rekonstrukciju sanjanih slika

U tišini jednog laboratorijskog prostora u Kjotu, dok su ispitanici spavali pod budnim okom naučnika i vještačke inteligencije, odigrao se istorijski trenutak — prvi pokušaj da se vizuelni sadržaj snova rekonstruiše iz moždane aktivnosti. Ovaj pionirski poduhvat, koji spaja funkcionalnu magnetnu rezonancu (fMRI) i napredne algoritme vještačke inteligencije, pomjerio je granice razumijevanja sna, ali i svijesti kao takve.

1081058

ilustracija (Foto: screenshot/You Tube)

Naučnici sa Instituta za istraživanje percepcije i neuroinženjeringa Univerziteta u Kjotu razvili su eksperimentalni sistem sposoban da dešifruje određene vizuelne sadržaje iz snova na osnovu moždane aktivnosti tokom REM faze spavanja.

Ova tehnologija koristi podatke fMRI, koji mjere protok krvi u različitim djelovima mozga, kako bi identifikovala obrasce koji se podudaraju sa slikama koje je osoba kasnije opisala da je sanjala. Kada se ti obrasci uporede sa ogromnim dejtasetom vizuelnih kategorija, AI može da rekonstruiše slike koje se poklapaju sa sanjanim prizorima — sa tačnošću do 70 odsto za određene objekte.

„Oduvijek nas je fasciniralo pitanje da li je moguće objektivno zaviriti u subjektivni svijet snova”, rekao je vođa istraživačkog tima dr Juki Kamitani za New Scientist. „Naša studija pokazuje da određeni aspekti snova, posebno vizuelni elementi poput životinja ili okruženja, mogu da budu prepoznati iz mozga i pretvoreni u sliku”.

Sanjanje u mašini za magnetnu rezonancu
U studiji su učesnici uspavljivani u MRI skeneru, a njihova moždana aktivnost pažljivo je bilježena tokom REM faze, poznate po intenzivnom sanjanju. Nakon buđenja, ispitanici su detaljno opisivali šta su sanjali, a AI algoritam je potom povezao ove izvještaje sa neuralnim podacima, koristeći prethodno trenirane modele na hiljadama vizuelnih kategorija iz internet baza kao što su ImageNet i COCO. Na osnovu toga, rekonstruktovane su grube slike koje su često tačno prikazivale osnovne oblike, teme ili objekte iz snova.

Iako je ova tehnologija još uvijek daleko od čitanja snova poput filma, stručnjaci vjeruju da otvara vrata novoj eri u razumijevanju nesvjesnog.

„Ovo je značajan korak ka razumijevanju kako mozak stvara slike bez senzornih podražaja, što je osnova i za sanjanje i za imaginaciju”, istakla je dr Melani Boling iz Centra za neurokognitivne nauke u Oksfordu, komentarišući istraživanje za Gardijan.

Osim što pruža uvid u neistražene teritorije svijesti, ova tehnologija bi mogla da ima primjenu u kliničkoj psihologiji, istraživanju trauma, pa čak i u tretmanu poremećaja sna. Na primjer, rekonstrukcija sadržaja noćnih mora mogla bi da pomogne terapeutima u razumijevanju nesvjesnih obrazaca anksioznosti ili posttraumatskog stresa kod pacijenata koji se teško verbalno izražavaju.

Postavlja se, međutim, i pitanje etike: hoće li jednog dana snovi postati „javna imovina” koju je moguće nadgledati, analizirati, pa čak i zloupotrijebiti?

„Sanjanje je posljednji bastion privatnosti — ako razvijemo tehnologije koje ga mogu narušiti, moramo pažljivo da razmotrimo granice njihove upotrebe”, kaže dr Boling.

Za sada, ova tehnologija ostaje eksperimentalna, ali svjetlost koju baca na mehanizme sanjanja čini je revolucionarnom. Možda nećemo uskoro gledati tuđe snove kao filmove, ali smo korak bliže da razumijemo ono što se zbiva u najintimnijim dubinama ljudske psihe — dok spavamo.