M.V.

Međunarodni izvještaji o medijskoj koncentraciji: Upitna efektivnost

Nedovoljna transparentnost medijskog vlasništva, loša primjena antimonopolskih mjera i slaba pravila o medijskoj koncentraciji doveli su do stvaranja medijskih klastera koji duboko polarizuju medijsku scenu u Crnoj Gori, upozoreno je u više međunarodnih izvještaja o stanju medija.

Nedozvoljena medijska koncentracija, iako zabranjena Zakonom o audiovizuelnim medijskim uslugama, ostaje neispitana u Crnoj Gori. Radi se o preplitanju finansijskih tokova emitera, kada jedan emiter ulazi u osnivački kapital drugog, ili medijskog preduzeća. Može biti prisutna i u raznim oblicima medija, što jednom emiteru otvara mogućnost preovlađujućeg uticaja na uređivačku politiku pa tako i na preovlađujuće i nedopušteno kreiranje javnog mnjenja.

Naša Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) ne reaguje na sumnjivu medijsku koncentraciju od strane United Media Grupe (UMG) u Crnoj Gori iako ta grupacija ima većinsko učešće u osnovnom kapitalu dva emitera kojima je izdato odobrenje za emitovanje kao komercijalnim emiterima na nacionalnom nivou. U pitanju su TV "Vijesti" i Nova M. Crnogorska agencija to pravda upitnim tumačenjem Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama. 

Monitor o vlasništvu medija za 2023. godinu, vođen od strane Global Media Registry, ukazuje na dva problema, tačnije na visok stepen koncentracije ukrštenog vlasništva nad medijima (tzv. cross-media ownership concentration).

"Vlasnička struktura može uticati i na način na koji medijska industrija upravlja svojim resursima. Ona oblikuje ekonomsku snagu i efikasnost medijskog sektora, što je od posebnog značaja za potencijalne investitore. Monitor medijskog vlasništva utvrdio je da na crnogorskom tržištu ima mnogo malih medija u lokalnom vlasništvu kao i stranih vlasnika ili medijskih grupa koje posjeduju najveće crnogorske medije. Transparentnost medijskih kuća, kompanija i krajnjih vlasnika i dalje predstavlja razlog za zabrinutost. Jedno od ključnih saznanja je da Crna Gora nema uspostavljen javno dostupan sistem mjerenja publike za bilo koji medijski format, niti vjerodostojne informacije o veličini medijskog tržišta", ukazano je u dokumentu.

Prisutnost stranih uticaja, prije svega iz Srbije, kroz strukture vlasništva nad medijima, i medijska propaganda samo su neki od problema, naveli su.

"Iako je Evropska komisija u svom izvještaju za 2023. ocijenila da crnogorska medijska scena pokazuje zadovoljavajući nivo pluralizma, Monitor o vlasništvu medija za 2023, vođen od strane Global Media Registry, ukazuje na dva problema, tačnije na visok stepen koncentracije ukrštenog vlasništva nad medijima (tzv. cross-media ownership concentration) i znatan rizik od političkog uticaja na uređivačku politiku medija. Prvi problem vezan je za činjenicu da osam najvećih kompanija na različite načine kontroliše 89,5% medijskog tržišta, uključujući televizije, štampane medije, radio, portale itd. Drugi problem proizlazi iz visokog nivoa polarizacije među medijima, gdje je jasno vidljivo svrstavanje uz određene političke opcije", ukazuje se.

"Ako je svrha zakona bila da ograniči prekomjernu kontrolu nad medijima onda su efekti upitni"

Interesantan je dokument "Medijsko vlasništvo i finansiranje u Crnoj Gori"; čija je aurtorka Danijela Brkić, iz 2015. godine.

"Zvanično, ne postoji nelegalna medijska koncentracija na crnogorskom medijskom tržištu prema važećem zakonodavstvu. Nova pravila o medijskoj koncentraciji uvedena Zakonom o elektronskim medijima uspješno su primijenjena, što se vidi u slučaju TV Vijesti i Daili Pressa, izdavača dnevnog lista Vijesti. Da bi poštovali zakon, vlasnici su akcije preneli uglavnom na svoje rođake, zaposlene i druga povezana lica, ali su zadržali rukovodeću poziciju. Ako je svrha zakona bila da ograniči prekomjernu kontrolu nad medijima, onda su efekti ovih pravila upitni", upozoreno je u dokumentu. 

Ova upozorenja, međutim, do danas ostala su bez efekta.  

U pomenutom dokumentu se, međutim, naglašava da ogroman i raznolik spektar medija u Crnoj Gori (šest televizijskih kanala sa nacionalnom pokrivenošću, 56 radio stanica, četiri nacionalna dnevna lista, jedan politički nedeljnik i nekoliko lokalnih izdanja srpskih dnevnih listova i tabloida koji pokrivaju manje od 650.000 stanovnika) samo naizgled pružaju pluralističke poglede i dovoljno informacija svojoj publici.

"Nedovoljna transparentnost medijskog vlasništva, loša primena antimonopolskih mjera i slaba pravila o medijskoj koncentraciji doveli su do stvaranja medijskih klastera koji duboko polarizuju medijsku scenu u zemlji. Organizovani oko jedinstvene uređivačke politike, na strani ili protiv vladajućeg režima, takve medijske klastere politički centri moći koriste za propagiranje svojih agendi i za blaćenje svojih protivnika, često zanemarujući profesionalne standarde i zanemarujući javni interes. Stvaranju ovakvog ambijenta doprinijelo je potpuno odsustvo pravila o državnom oglašavanju, odložena privatizacija državnih medija i minimalno miješanje regulatornih tela u oblasti finansija, oglašavanja i tržišne konkurencije", potencirano je u dokumentu  "Medijsko vlasništvo i finansiranje u Crnoj Gori". 

Vlasništvo nad TV VIjesti" u rukama grupe lica koja imaju zajedničke interese

Kada je u pitanju nedozvioljena medijska koncentracija, važan je i dokument" Analiza medijskog sektora u Crnoj Gori sa preporukama za usklađivanje sa standardima Savjeta Evrope i Evropske unije". Izvještaj su pripremili Tanja Kerševan Smokvina, Jean-François Furnémont, Marc Janssen, Dunja Mijatović, Jelena Surčulija Milojević i Snežana Trpevska još 2017. godine. 

Kako se navodi u pomenutom dokumentu, politički izazovi u pogledu medijske koncentracije se razlikuju kada su upućeni sa pravnih, demokratskih ili ekonomskih stanovišta.

"Sa pravnog stanovišta, medijska koncentracija u teoriji izgleda kao da je uređena, ali u praksi taj cilj nije ostvaren. U okviru pravila prema Zakonu o medijima iz 2003. godine, regulatorni okvir je bio neizvjesan. Prva zabrinutost proizašla je iz činjenice da Zakonom o medijima nije spriječena medijska koncentracija, već samo medijski monopoli. Shodno članu 5 Zakona o medijima, “monopol nije dozvoljen u obavljanju medijskih aktivnosti”. Još jedan nedostatak Zakona bio je definisanje medijskih aktivnosti, kojima je nedostajala jasnoća u vezi sa novim medijskim uslugama koje su se pojavile na tržištu posljednjih godina", dodaje se.

Kako se upozorava, ti nedostaci su uglavnom ispravljeni Zakonom o elektronskim medijima iz 2011. godine.

"U članu 131 Zakona detaljno su opisane situacije u kojima bi trebalo razmotriti postojanje medijske koncentracije (iako se ne predviđa koje su regulatorne posljedice takve koncentracije), a u članu 132 i 133 precizirane su situacije u kojima postoji "nedozvoljena medijska koncentracija". Ove odredbe, sa pravnog aspekta, AEM sprovodi propisno, što se vidi iz njenih odluka koje se odnose na povezanost između dnevne novine “Dan” i lokalnih radio stanica Radio D (AEM 2013b) i Radio D Plus (AEM 2013c), kao i iz odluke o povezanosti između dnevne novine Vijesti i televizije Vijesti (AEM 2013a). Ali u praksi one ili ne ostvaruju cilj: na primjer, vlasnička struktura TV Vijesti i dnevne novine Vijesti je u skladu sa Zakonom, ali je svim akterima poznato da je vlasništvo u rukama grupe lica koja imaju zajedničke interese", istaknuto je. 

Kako se naglašava,  u praksi to ne obezbjeđuje ni detaljnu sliku u pogledu stvaranja moćnih medijskih grupa na medijskom tržištu u cjelini (uključujući i sada prilično popularne internet portale), kao što je prikazano, na primjer, formiranjem grupe nekoliko novina (uključujući dvije od glavnih) i informativnih portala (takođe uključujući dva od glavnih) u rukama druge grupe lica koja imaju zajedničke interese. 

I Reporteri bez granica u kontinuitetu u svojim izvještajima ukazuju na problem vlasništva nad medijima u Crnoj Gori.

U izvještaju Reportera bez granica se navodi da Crna Gora, uprkos maloj populaciji – 620 hiljada stanovnika, ima više od 150 registrovanih medija, uključujući tri dnevne novine, četiri TV emitera sa nacionalnim frekvencijama i jednu novinsku agenciju.

"Tri od četiri televizijske mreže sa nacionalnom pokrivenošću su djelimično ili potpuno u stranom vlasništvu, uglavnom kompanija iz susjedne Srbije", piše u izvještaju.

U izvještaju se navodi da su se, nakon promjene vlasti 2020. godine, pritisak vlade i napadi na novinare donekle smanjili.

Nezavisni i održivi javni servisi kao protivteža povećanoj koncentraciji medija

Preporuka CM/Rec(2018)1 Komiteta ministara Savjeta Evrope (SE) državama članicama o medijskom pluralizmu i transparentnosti medijskog vlasništva takođe je vrlo važan dokument da bi se razumjela ova problematika.

Taj dokument usvojio je Komitet ministara 7. marta 2018. godine.

“Nezavisni i održivi javni servisi i neprofitne medijske zajednice mogu poslužiti kao protivteža povećanoj koncentraciji medija“, istaknuto je u tom dokumentu.

Države se dalje podstiču da obezbijede procedure za sprečavanje spajanja ili preuzimanja medija koje bi mogli negativno da utiču na pluralizam vlasništva nad medijima ili raznolikost medijskog sadržaja.

“Takve procedure bi trebalo da uključuju zahtjev od vlasnika medija da obavijeste relevantne nezavisne regulatorne organe o svakom predloženom spajanju ili akviziciji medija kad god se pređu pragovi vlasništva i kontrole, kako je utvrđeno u zakonodavstvu”, istaknuto je u dokumentu Savjeta Evrope.

Države da promovišu režim transparentnosti vlasništva nad medijima

Takođe, države se pozivaju da promovišu režim transparentnosti vlasništva nad medijima koji obezbjeđuje dostupnost javnosti i dostupnost tačnih, ažurnih podataka koji se tiču direktnog i stvarnog vlasništva nad medijima. 

“Da li medij podliježe zahtjevu za otkrivanje vlasništva, ili ne, može zavisiti od komercijalne prirode medija, koliko je širok doseg njegove publike, da li vrši uređivačku kontrolu, koja je učestalost i regularnost objavljivanja ili emitovanja, ili njihova kombinacija. Zakonodavstvo takođe treba da odredi vremenski okvir u kome treba da se ispune obaveze izvještavanja”, ukazano je u dokumentu Savjeta Evrope.