M.V.

Medijska koncentracija: Država ćuti, kapital dominira, standardi na čekanju

Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU), a i drugi državni organi, godinama tolerišu sumnjivu medijsku koncentraciju od strane United Media Grupe u Crnoj Gori jer ta grupacija ima većinsko učešće u osnovnom kapitalu dva emitera kojima je izdato odobrenje za emitovanje kao komercijalnim emiterima na nacionalnom nivou. U pitanju su TV Vijesti i Nova M. Agencija to pravda vrlo upitnim tumačenjem Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, iako eksperti koje smo kontaktirali ističu da je situacija jasna - u Crnoj Gori je na sceni nedozvoljena medijska koncentracija.

(Drugi dio)

Prema javno dostupnim podacima, United Media Grupa ima većinsko vlasništvo u dvije televizije u Crnoj Gori, a to su TV Vijesti i Nova M. O tome su podaci objavljeni zvanično na sajtu United Grupe. Na sajtu "unitedmedia.net", navodi se da "našu kompaniju predstavljaju dva nacionalna emitera Vijesti i Nova", uz medijski sistem Direct media.

Dodaje se da "Nova i Vijesti TV pružaju gledaocima raznovrstan zabavni i informativni sadržaj".

"Naš medijski sistem, Direct media, nudi integrisane komunikacione, reklamne i medijske usluge lokalnim i međunarodnim partnerima", navedeno je na pomenutom sajtu.

Koliko je UMG moćna u Crnoj Gori govori i činjenica na država ne može da ih natjera da prava za prenose košarkaške reprezentacije koristi u skladu sa pravilnikom o događajima od posebnog značaja, koji je usvojio AMU, po kome se morao prikazati na nekoj od TV sa nacionalnom frekvencijom.

Zakon jasan o nedozvoljenoj medijskoj koncentraciji

Iako je nesumnjivo da se radi o vlasništvu nad dvije televizije, uz reklamne usluge, Agencija za audiovizuelne medijske usluge - ne reaguje.

Po zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama, član 136, nedozvoljena medijska koncentracija postoji kad emiter, koji ima odobrenje za emitovanje kao nacionalni javni ili komercijalni emiter učestvuje u osnovnom kapitalu drugog emitera kome je izdato takvo odobrenje sa više od 25% kapitala ili prava glasa i obrnuto.

"Nedozvoljena medijska koncentracija postoji i kad emiter na istoj teritoriji emituje, posredstvom frekvencija koje su planovima raspodjele radio-frekvencija predviđene za analognu ili digitalnu zemaljsku radio-difuziju, više od jednog radijskog i televizijskog programa sa istom ili sličnom programskom osnovom", precizirano je u zakonu.

Kerševan: Evropski akt o slobodi medija referentni okvir pri procjeni slučajeva medijske koncentracije

Ekspertkinja Savjeta Evrope Tanja Kerševan iz Ljubljane kaže za Portal RTCG da se u kontekstu regulacije medijske koncentracije u Evropi, pristupi razlikuju među državama članicama EU. Međutim, naglašava da će se od ove godine morati svi oslanjati na zajedničke ciljeve sprečavanja negativnih uticaja koncentracije vlasništva na medijski pluralizam i uredničku nezavisnost.

"Evropski akt o slobodi medija (EMFA), posebno član 22, uvodi test medijskog pluralizma koji ima za cilj procjenu uticaja transakcija vlasništva na raznolikost informacija i medijski pluralizam. Ovaj test postavlja obavezu nacionalnim regulatorima da procijene učinke koncentracije, uzimajući u obzir tržišnu strukturu, finansijsku nezavisnost medija i uticaj vlasništva na formiranje javnog mnijenja", rekla je Kerševan.

Prema kriterijumima iz člana 22, koje će države članice dalje razraditi u svojim zakonima, Kerševan smatra da bi test uticaja koncentracije medijskog tržišta na pluralizam medija i uredničku nezavisnost trebalo da obuhvati njene posljedice na formiranje javnog mnjenja i raznolikost medijskih usluga, uzimajući u obzir digitalno okruženje i poslovne interese uključenih strana, dok se očekuje i istovremeno razmatranje mehanizama zaštite uredničke nzavisnosti te ekonomska održivost medijskih subjekata (u slučaju izostanka koncentracije), uključujući moguće alternative za osiguranje njihove finansijske stabilnosti.

"Zakonodavstvo država članica EU, koje već regulišu medijsku koncentraciju, što je slučaj otprilike u polovni država članica, dok druga polovina zasad nema poseban pristup ovom pitanju i tretira ga kao dio opšte tržišne regulacije, obično se temelji na kvantitativnim i kvalitativnim kriterijumima, uključujući ograničenja tržišnog udjela, vlasništva nad različitim vrstama medija i uticaja na uredničku nezavisnost. Dobre prakse podrazumijevaju ex ante provjere i analize učinaka koncentracije prije odobravanja vlasničkih promjena, kao i ex post mehanizme nadzora kako bi se osiguralo da nakon transakcije ne dođe do narušavanja pluralizma. Međutim, još nije jasno kako će pojedine države implementirati novi regulatorni okvir, a smjernice koje priprema Evropska komisija vjerovatno će biti objavljene na jesen ove godine", dodaje Kerševan.

Ona smatra da Crna Gora, kao zemlja koja usklađuje svoje zakonodavstvo s evropskim standardima, može koristiti Evropski akt o slobodi medija (EMFA) kao referentni okvir pri procjeni slučajeva medijske koncentracije.

Radomirović: Koncentracija vlasništva uništila medijsko tržište jer su velike kompanije ugušile konkurenciju

Glavni urednik antikorupcijskog portala i servisa za uzbunjivače "Pištaljka.rs" u Beogradu i nekadašnji predsjednik Udruženja novinara Srbije Vladimir Radomirović za Portal RTCG kaže da bi Crna Gora trebalo da uči iz lošeg primjera Srbije.

"U Srbiji je koncentracija vlasništva uništila medijsko tržište, jer su velike kompanije ugušile konkurenciju i nametnule novinarstvo koje je snishodljivo prema vlasnicima a krajnje neprofesionalno kada izvještava o onima koji se tim vlasnicima zamjere. Naše vlasti su najprije, poslije smjene Slobodana Miloševića, zakonskim odredbama oduzele novinama kao što je 'Politika' mrežu trafika, pravdajući to zabranom monopolskog ponašanja a zapravo vodeći najveće srpske novine u bankrot. Desetak godina kasnije su ponovo mijenjale zakon kako bi kablovskim operatorima omogućile da emituju informativni program. Da stvar bude gora, na to ih je, poslije lobiranja United Group, natjerala Evropska komisija tvrdeći kako bi bilo protivno evropskim pravilima da vlasnik kablovske mreže ne može da ima informativni kanal. U međuvremenu, kada je grčka Antena kupovala Prvu televiziju i B92, državni zvaničnici su nas ubjeđivali da ne treba da vjerujemo sopstvenim očima i da dvije nacionalne televizije ne kupuje jedna, već dvije odvojene grčke firme, i da nema govora o koncentraciji medijskog vlasništva", kazao je Radomirović.

Dakle, kako upozorava, u Srbiji ako ste vlasnik kioska, ne možete imati i novine, ali ako ste vlasnik kablovskog operatera, možete imate ne samo jednu, već i desetak televizija koje se emituju upravo putem kabla i imaju povlašćeni položaj u mreži i pristup novcu kojim se pokrivaju svi gubici.

"Ovo je loše ne samo za vlasnike manjih medija koji u takvoj neravnopravnoj borbi ne mogu da se izbore, već i za opšti interes, jer monopolisti na medijskom tržištu mogu da po svom interesu kroje društvene i političke teme, pa čak i da biraju vlast po svojoj mjeri. Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama Crne Gore je u dijelu o medijskoj koncentraciji jako dobar. Trebalo bi ga i primijeniti ili će se i Crna Gora suočiti sa posljedicama koje osjeća Srbija", upozorava Radomirović. 

Knežević: U smislu svojine, nema razlike između pravnog i fizičkog lica 

Po tumačenju crnogorske Agencije za audiovizuelne medijske usluge, aktuelni zakon sadrži odredbu (član 133 Zakona o elektronskim medijima i član 136 stav 1 Zakona o AVM uslugama), koja se odnosi na poseban slučaj nedozvoljene medijske koncentracije, a koja prepoznaje ograničenje za fizičko, ali ne i pravno lice, koje je osnivač emitera da, preko utvrđene visine osnovnog kapitala, učestvuje u osnovnom kapitalu drugog emitera.

Kako je moguće da se prepoznaje ograničenje za fizičko, ali ne i pravno lice, i gdje se to u zakonu navodi, ostalo je bez jasnog odgovora.

Advokat Tomica Knežević kaže za naš portal da na nivou principa, u smislu svojine, nema razlike između pravnog i fizičkog lica. 

"Konkretno uzmite primjer određene kompanije, da li je vlasnik fizičko lice ili kompanija koja je u vlasništvu fizičkog lica, u smislu svojine razlike nema., A uz to moram vam ukazati i na činjenicu da je Zakon o eletronskim medijima koji je u clanu 133 propisivao ograničenje za fizičko lice prestao da važi 19. juna 2024. godine, dok član 136 Zakona o AVM uslugama propisuje slučajeve nedozvoljene medijske koncentracije u odnosu na emitera, koji shodno tom zakonu može biti i fižičko i pravno lice", pojasnio je Knežević.

U Crnoj Gori muk na temu medijske koncentracije

Na žalost, nevladine organizacije i akademska zajednica iz oblasti medijskih prava u Crnoj Gori je nijema na ovu problematiku. Za stav na ovu temu kontaktirali smo više potencijalnih sagovornika, ali bez uspjeha.

Komentar nam nijesu mogli dati bivša predstavnica OEBS-a za slobodu medija Dunja Mijatović i prodekanica prof. dr Nataša Ružić, sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore. Odgovor nijesmo dobili ni od Instituta za medije Crne Gore. 

Iako su radili istraživanje i okrugli sto u trenutku kada je UMG preuzela TV Vijesti odgovor nismo dobili od Instituta za medije Crne Gore. 

"U posljednje vrijeme nijesmo radili analize koje se odnose na medijsku koncentraciju, tako nemamo cjelovit uvid u situaciju na medijskoj sceni. Iz tog razloga, u ovom trenutku ne možemo vam pružiti relevantan i utemeljen odgovor na značajno i kompleksno pitanje kakvo je medijska koncentracija", kazali su iz Instituta za medije.

Upravo je Institut za medije prije tri godine organizovao panel diskusiju o medijskom vlasništvu u Crnoj Gori gdje se raspravljalo o promjeni vlasničke strukture pojedinih medija i ukrupljivanju medijskog kapitala.

Predsjednik Skupštine Media centra i autor izvještaja "Monitor medijskog pluralizma 2016: Praćenje rizika po meijski pluralizam u EU i van nje Duško Vuković na naš upit je rekao da ova tema nije u fokusu njegovog interesovanja. Komentar nijesmo dobili ni od advokata Siniše Gazivode. Takođe, ni od Društva profesionalnih novinara Crne Gore. Odgovor nijesmo dobili ni od BIRN u Crnoj Gori, a oni su ranije prezentovali registar vlasnika medija u saradnji sa Global Media Registry.

Predstavnik BIRN Vuk Maraš 2023. godine predstavio je istraživanje o medijskom vlasništvu u Crnoj Gori. 

Aktivista koji nas je molio da ne insistiramo na odgovoru je kazao: "UMG je finansijski jača od države Crne Gore i vi očekujete od mene da se njima konfrontiram?".

Saradnica na podgoričkom Fakultetu političkih nauka, Jovana Davidović, koja je autor studije "Dosljednost evropske medijske politike: medijska koncentracija na primjerima Crne Gore i Srbije", rekla nam je da nije u mogućnosti da komentariše. 

U pomenutoj studiji se, između ostalog, navodi da je ustanovljeno  kako Crna Gora i Srbija usklađuju svoje medijsko zakonodavstvo s evropskim, ali još imaju izražen problem s medijskom koncentracijom, posebno u području transparentnog medijskog vlasništva, javnog finansiranja i političkog uticaja".

Interesantan primjer Irske

Interesantan je i Zakon o zaštiti konkurencije i potrošača Irske, koji direktno tretira pitanje transparentnosti vlasništva nad medijima.

Zakon zahtijeva da preduzeća uključena u medijsko spajanje ili akviziciju treba da dostave u pisanoj formi “potpune detalje, o predlogu da se spajanje ili pripajanje stavi na snagu“ ministru za komunikacije, energetiku i prirodne resurse.

Uz to, Zakon otvoreno zahtijeva od ministra da razmotri implikacije bilo kog medijskog spajanja/akvizicije za pluralitet u državi. Naime, prilikom razmatranja da li da se dozvoli spajanje medija, ministar treba da razmotri vjerovatan efekat spajanja medija na pluralitet medija u državi, nepoželjnost dozvoljavanja bilo kome preduzeću da ima značajne interese u sektoru ili u različitim sektorima medijskog poslovanja u državi

Država može da interveniše radi sprečavanja spajanja medija ili postavlja uslove za odobrenje spajanja medija.

“Opis takvog vlasničkog i kontrolnog aranžmana predstavlja jedinstven izvor informacija o širem konačnom vlasništvu/stvarnom vlasništvu svakog značajnog medijskog poslovanja (uključujući vlasništvo nad medijima) koji posluje u državi”, dodaje se u tekstu studije.

Radio i Televizija Crne Gore (RTCG) jedina je TV sa nacionalnom pokrivenošću u crnogorskom vlasništvu, pokazuju zvanični podaci crnogorskih institucija.

(Šta piše u međunarodnim izvještajima o medijskoj koncentraciji-čitajte sjutra na Portalu RTCG).