Marko Terzić, TVCG

33. godine od napada na dubrovnik

SDT od Hrvatske tražilo informacije o našim državljanima u predmetima ratnih zločina

Na današnji dan prije 33 godine pripadnici bivše JNA izveli su najžešće granatiranje Dubrovnika. Samo tog dana poginulo je 19 a ranjeno 60 osoba. I dok aktivisti traže bolju saradnju u procesuiranju ratnih zločina, iz SDT-a su nam saopštili da su već preduzeli određene korake.

Novinar Luko Brailo prisjeća se 6. decembra 1991. kao paklenog dana. Tada je poginulo 19, a ranjeno 60 osoba. Bilo je to najteže granatiranje Dubrovnika koje je izvršila Jugoslovenska narodna armija.

Brailo kaže da je bilo užasnih požara i stradanja u gradu.

"Ne samo u gradu. Kod hotela Liberta su vatrogasci poginuli, poginuli momci branitelji", kaže Brailo.

Ovo je pravdano sloganom 'Rat za mir'. O tome, ali i detaljima ratnih operacija, slušali su učesnici studijske posjete Dubrovniku.

Sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore Ana Vuković kaže da ne postoji rat za mir.

"Svaki rat je apsurdan, pa i ovaj na našim prostorima. Moramo se zapitati da li je nakon izvinjenja naše društvo prestalo da ćuti", kaže Vuković. 

Amina Murić iz Inicijative mladih za ljudska prava navodi da ne treba nevladine organizacije da organizuju ovakve studijske posjete.

"Već radi procesa pomirenja i radi budućeg procesuiranja ovakvih ratnih zločina da je potrebno da i sama država pokrene ovakve inicijative", kaže Murić. 

A dok se traži pomirenje, jedan od naših sagovornika smatra da smo i nakon 33 godine daleko od pravde.

"Kada govorimo o procesuiranju zločina koji su počinjeni na području Dubrovnika, zapravo nevjerovatno je osim dvije presude u Hagu, koje su donijete isključivo i samo za napad od 6.12. i nekoliko optuženih i osuđenih u Crnoj Gori za maltretiranje zarobljenih dubrovačkih branitelja u logoru Morinj, zapravo ništa drugo se ne događa", kaže Eugen Jakovčić, aktivista za ljudska prava.

A da bi se događalo, neophodna je, kaže Jakovčić, bolja saradnja nadležnih organa Crne Gore i Hrvatske.

"Zašto kolege tužitelji iz Crne Gore ne traže dokaze i cijeli predmet u Podgorici, s obzirom da ne možemo izručivati naše državljane jedni drugima", dodaje on. 

S druge strane, specijalna tužiteljka Tanja Čolan-Deretić ističe da su nadležnom organu Hrvatske uputili zahtjev za ustupanje određenih predmeta, formiranih protiv državljana Crne Gore.

Ističe da za sada nemamo odgovor.

"Ali moramo imati u vidu da je kratko prošlo od vremena kad smo mi uputili zahtjev. Jer je zahtjev upućen tokom oktobra mjeseca ove godine", navodi ona. 

Specijalna tužiteljka ističe i da su kolegama iz Hrvatske uputili zamolnice za pružanje međunarodne pravne pomoći.

"To su, da kažem, aktivni predmeti, pa o njima ne mogu mnogo reći. Ali, uglavnom, imamo upućene zamolnice prema Hrvatskoj za neke predmete koji su kod nas u fazi izviđaja, odnosno istrage", kaže ona, navodeći da u odnosu na te zamolnice još uvijek čekaju odgovor.

Na Dubrovačkom području poginulo je, da podsjetimo, 116 civila.