B.Bu. [ n1 ]

"SIMBOL LUKSUZA"

Kavijar se smatra luksuzom, a vjerovalo se i da ima ljekovito dejstvo

Mnogi mitovi i legende su povezani sa kavijarom. Prema zapisima grčkog filozofa Aristotela, kavijar i jesetra su najavljivani na grčkim gozbama trubama i cvijećem još od četvrtog vijeka prije nove ere.

Kavijar je danas simbol luksuza. Jesetra se oduvijek smatrala veoma posebnim jelom. Još su stari Grci i Rimljani pekli ovu veliku ribu.

Međutim, drevni Persijanci su stvorili prvi slani kavijar. Legenda kaže da su naširoko vjerovali da je ljekovit, pa stoga riječ kavijar na persijskom znači „kolač moći“.

Kavijar kakav danas poznajemo je relativno novija hrana. Sve do Srednjeg vijeka, oko Kaspijskog mora, u Persiji, ikra jesetre se služila zgnječena. To je bila zgodna zamjena za meso, prenosi RTS.

Godine 1324. engleski kralj Edvard Drugi proglasio je jesetru za „kraljevsku ribu“ i samo je ljudima na kraljevskom dvoru bilo dozvoljeno da je jedu. Ovo je tradicija koja se nastavlja do danas. Sva divlja jesetra pronađena na obali Ujedinjenog Kraljevstva i dalje je proglašena vlasništvom monarha.

Pravljenje kavijara, kao i njegovo konzerviranje upotrebom soli počelo je za potrebe dvora, a posebno je uživala ruska aristokratija gdje je cijela priča o ovom delikatesu i počela.

Osim klasičnog kavijara, Rusi su razvili vješt metod korišćenja manje lijepih jaja. Dehidrirani i zbijeni proizvod u vidu guste paštete, može se dugo čuvati i lako transportovati. Takav „presovani“ kavijar se i danas pravi i prodaje. Tokom Revolucije 1917. godine, ruska aristokratija bježi, velikim dijelom u Francusku, pa se tako „seli“ i ukus kavijara.

Francuska elita je otkrila kavijar, uživala u njegovom ukusu i on se učvršćuje na poziciji simbola luksuza.

Porast eksploatacije i prvi pokušaji uzgoja
Kako je kavijar širio svoju reputaciju, jesetra je sve više bivala eksploatisana i to do tačke u kojoj je opstanak vrste bio ugrožen. Zato su se sredinom 20. vijeka desili prvi pokušaji uzgoja.

U roku od 20 godina, kavijar dobijen iz uzgojene ribe je uspješno plasiran na tržište istovremeno čuvajući kvalitet. Konvencija CITES je 1. aprila 1998. uspostavila ribolovne kvote za zaštitu divljih vrsta. Najveći svjetski izvoznici kavijara su Rusija, Iran, Kazahstan i Kina.

Proces pravljenja kavijara je delikatna stvar. Ženka jesetre se odmah nakon hvatanja očisti od krvi, kako bi se izbjegla kontaminacija. Ikra se zatim vadi u sterilnu sredinu i potapa u veoma hlada slani rastvor. Zatim se sije kroz posebnu mrežicu ​da bi se eliminisale sve nečistoće. Poslije cijeđenja sa pakuje u metalne ili staklene posude, nekada metalne limenke.

Jaja jesetre su posebno krhka. Ako se koristi previše soli postaju tvrda i neprozirna. Ako nema dovoljno soli, postaju gnjecava. Sve operacije moraju se izvoditi na temperaturi nižoj od 10 Celzijusovih stepeni. Niska temperatura će, uglavnom, biti glavni konzervans.

Kavijar se takođe može pasterizovati na relativno niskoj temperaturi, nižoj od 60 stepeni Celzijusa.

Može se čuvati do godinu dana u originalno ambalaži, a najbolji za konzumiranje je tri mjeseca od pripreme.

Malo kavijara… i šta još?
Kavijaru ne treba ništa posebno od dodataka. Bogat mitologijom, kavijar se konzumira nerijetko kao poseban objed.

Čuva se u najhladnijem dijelu frižidera , na četiri stepena Celzijusa, a kada otvorite ambalažu, sačekajte tridesetak minuta prije jela da kavijar dostigne optimalnu temperaturu. Kada se jednom otvori, mora se pojesti u roku od najviše 24 sata.

Stavite originalno pakovanje na led. Obično se koriste posude za led od kristala ili porcelana dok se kavijar uzima kašičicom od sedefa ili drveta.

Kavijar se može poslužiti na tostu, ili na običnom hlebu. Možete dodati malo neslanog putera. Od pića, uz kavijar se slažu ledena vodka, suvi šampanjac ili bijelo vino. Izbjegavajte bilo koje vino koje može imati karakteristične arome ili ukuse: ono bi se „takmičilo“ sa kavijarom i propustili biste dio njegovog bogatstva.

Iako kavijar neki koriste kao dodatak jelima, kao što su krompir ili tjestenine, zbog njegove delikatnosti, savjetuje se ipak, da se jede posebno.

Kavijar sadrži selen, gvožđe, fosfor, kalcijum bakar… Takođe, dobar je izvor vitamina A, E, B12, B1 i B6. Uz omega tri masne kisjeline, spada u hranu koja je preporučljiva za osobe izložene velikim naporima (sportisti) ali i za oporavak poslije težih operativnih zahvata.