K. J. [ N1/Hina ]

Broj tinejdžera s prekomjernom težinom globalno naglo raste

Gotovo pola milijarde tinejdžera širom svijeta imaće prekomjernu tjelesnu težinu ili će biti gojazni do 2030. godine, procjenjuju stručnjaci, upozoravajući da je zdravlje adolescenata na „prekretnici“.

U novom opsežnom pregledu zdravlja i dobrobiti adolescenata, stručnjaci navode da glavni uzroci lošeg zdravlja među mladima više nijesu cigarete i alkohol, već gojaznost i problemi s mentalnim zdravljem.

Upozoreno je da je mentalno zdravlje adolescenata tokom posljednje tri decenije doživjelo „značajan pad“, dodatno pogoršan pandemijom Covid-19.

Prema njihovim procjenama, 464 miliona tinejdžera širom svijeta imaće prekomjernu težinu ili će biti gojazni do 2030. godine – što je 143 miliona više nego 2015.

Međutim, Lancetova komisija za zdravlje i dobrobit adolescenata istakla je da se „kada je riječ o zdravstvenim rizicima, upotreba psihoaktivnih supstanci (posebno duvana i alkohola) smanjila u svim regionima“.

Stručnjaci iz komisije naglasili su potrebu za hitnim mjerama u rješavanju prijetnji zdravlju i dobrobiti mladih. Navode da napredak u zdravlju tinejdžera „ozbiljno zaostaje“ u poređenju s poboljšanjima postignutim u oblasti zdravlja i razvoja djece mlađeg uzrasta. Dodaju i da trenutno finansiranje „nije proporcionalno veličini izazova“.

„Adolescenciju više ne možemo ignorisati... vrijeme je za akciju“, poručili su.

'Digitalni svijet' i uticaj na zdravlje mladih

Autori izvještaja navode da bi prelazak na „digitalniji svijet“ mogao imati „dubok uticaj na buduće zdravlje i dobrobit mladih“.

Upozoravaju, međutim, na „pretjerano ograničavanje“ pristupa digitalnim sadržajima, ističući da mora postojati ravnoteža, jer onlajn svijet pruža tinejdžerima nove mogućnosti za društvenu interakciju, obrazovanje, zaposlenje i promociju zdravlja.

Stručnjaci takođe ističu da je ova generacija tinejdžera prva koja odrasta u uslovima izraženih klimatskih promjena.

„Današnji adolescenti su prva generacija koja će cijeli život proživjeti pod sve većim posljedicama klimatskih promjena“, navodi se u izvještaju.

Supredsjedavajuća Komisije, profesorka Sara Berd sa Univerziteta Džordž Vašington u SAD-u, izjavila je da se „zdravlje i dobrobit adolescenata širom svijeta nalaze na prekretnici, s promjenjivim napretkom tokom posljednje tri decenije“.

„Dok je upotreba duvana i alkohola opala, a obuhvat srednjoškolskim i visokoškolskim obrazovanjem porastao, prekomjerna težina i gojaznost povećale su se čak osam puta u nekim afričkim i azijskim zemljama tokom posljednje tri decenije, a globalno raste i teret lošeg mentalnog zdravlja među adolescentima“, navela je.

Dodala je da su izazovi s kojima se suočavaju tinejdžeri u opasnosti da se dodatno pogoršaju usljed novih globalnih problema, uključujući klimatske promjene, svjetske sukobe i brzi prelazak ka digitalnom svijetu.

Naglašeno je da je ulaganje u zdravlje i dobrobit mladih ključno za očuvanje kolektivne budućnosti.

Autori izvještaja zaključuju da će „ulaganje u zdravlje adolescenata postajati sve važnije tokom 21. vijeka“. „Kako stanovništvo stari, a stope plodnosti opadaju čak i u najsiromašnijim zemljama, obezbjeđivanje zdravlja i dobrobiti adolescenata biće ključno za zdravlje i prosperitet svih zemalja“, poručuju stručnjaci.