- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
27. 06. 2024.
13:31 >> 13:31
Čitaj mi:
ZAŠTITA UGROŽENE VRSTE
Sprječavanje krivolova na nosoroge
Naučnici štite nosoroge ubrizgavanjem radioaktivnog materijala u njihove rogove.
Južnoafrički naučnici ubrizgavaju u rogove nosoroga radioaktivni materijal u pokušaju da spriječe krivolov i poboljšaju detekciju na međunarodnim granicama.
U pionirskom pokušaju borbe protiv krivolova nosoroga, južnoafrički naučnici počeli su ubrizgavati radioaktivni materijal u rogove nosoroga kako bi poboljšali detekciju na graničnim prelazima. Taj projekat, koji se sprovodi u sirotištu za nosoroge Limpopo u području Waterberga, ima za cilj da riješi visoke stope krivolova potaknute potražnjom iz Azije, gdje se rogovi nosoroga koriste u tradicionalnoj medicini.
James Larkin, direktor odjela za radijaciju i zdravstvenu fiziku južnoafričkog Sveučilišta Witwatersrand, objasnio je postupak, rekavši da su dva mala radioaktivna čipa umetnuta u rog nosoroga. Ta inicijativa, dio projekta Rhisotope, uključuje davanje doze dovoljno jake da pokrene globalne detektore zračenja na međunarodnim graničnim prelazima koji su izvorno trebali spriječiti nuklearni terorizam, piše Science Alert.
Bezbolan proces za nosoroge, otrov za ljudsku prehranu
Larkin uvjerava da je proces siguran, napominjući da radioaktivna doza neće uticati na zdravlje nosoroga ili okolinu. Prašnjavi nosorog, koji je bio uspavan tokom procesa ugradnje čipova, nije osjećao nikakvu bol, dodao je Larkin.
Nithaya Chetty, profesorica i dekanica na istom sveučilištu, naglasila je da će radioaktivni materijal učiniti rog beskorisnim... u biti otrovnim za ljudsku prehranu.
Uprkos vladinim naporima, krivolov nosoroga je i dalje raširen, s 499 ubijenih nosoroga u 2023. godini, što predstavlja porast od 11 odsto u odnosu na 2022. godinu. To naglašava hitnu potrebu za inovativnim rješenjima poput projekta Rhisotope.
Spomenuti projekat uključuje 20 živih nosoroga, a Larkin objašnjava da je radioaktivni materijal dovoljno jak da pokrene detektore koji su instalirani širom svijeta u lukama i aerodromima.
"To je najbolja ideja koju sam ikada čuo"
Arrie Van Deventer, osnivač spomenutog sirotišta nosoroga, izrazio je optimizam u vezi s projektom.
Možda je to stvar koja će zaustaviti krivolov. To je najbolja ideja koju sam ikada čuo, istaknuo je.
Tradicionalne metode poput odstranjivanja rogova i trovanja rogova bile su nedjelotvorne u odvraćanju lovokradica, što ovaj novi pristup čini ključnim.
Tim, koji se sastoji od više od desetak članova, pažljivo je izbušio malu rupu u svaki rog, umetnuo radioizotop i raspršio 11.000 mikrotočaka preko roga. Očekuje se da će taj radioaktivni materijal trajati pet godina, što se pokazalo isplativijim od uklanjanja rogova svakih 18 mjeseci.
Jessica Babich, operativna direktorica projekta, naglasila je važnost poštovanja odgovarajućeg znanstvenog protokola i etičkog protokola u naknadnoj brizi za životinje. Uzet će se naknadni uzorci krvi kako bi se osiguralo da su nosorozi zaštićeni.
S oko 15 000 nosoroga u Južnoj Africi, ovaj inovativni projekat nudi obećavajuće rješenje za zaštitu tih ugroženih životinja.
Коментари0
Остави коментар