B.Bu. [ n1 ]

"POSTOJI RAZLOG"

Holanđani plaćaju Koka Kolu mnogo više od Njemaca 

U Evropskoj uniji ne postoji jedinstveno tržište, pa tako Holanđani plaćaju 70 odsto više od Njemaca za flašu koka-kole, piše briselski Politiko.

Holandska ministarka ekonomije Miki Adrijansens smatra da su holandski kupci oštećeni, kao i da Holanđani plaćaju više i za nutelu i sladoled. Ona je istakla da je koka-kola skuplja za jedan euro u Holandiji nego u Njemačkoj i ocijenila da je to puno.

Prošlogodišnje istraživanje holandskog ministarstva ekonomije pokazalo je da flaša koka-kole od 1 litra košta 1,08 eura u Njemačkoj i 1,83 eura u Holandiji, tegla Nutele košta 2,79 eura za njemačke kupce i 3,02 eura za Holanđane, dok je kutija sladoleda Magnum koštala 3,73 eura u Njemačkoj i 5,22 eura u Holandiji.

Slično je primijetio i češki premijer Petr Fijala koji je na društvenoj mreži Iks napisao da je, na primjer, Nutela od 750 grama 4,58 eura u Njemačkoj, dok je Nutela od 600 grama u češkoj – 6,87 eura.

-Iz perspektive potrošača, ovo ne bi trebalo da se dešava na jedinstvenom tržištu. Naši članovi su veoma zabrinuti zbog cijena hrane, posebno u vremenima krize troškova života-rekla je Vanesa Tarner iz evropske potrošačke organizacije BEUC.

Kako prenosi Politiko, pretpostavlja se da ne može da postoji jedinstveno tržište za hranu kada postoje velike razlike u prihodima širom EU – Bugari, Slovaci i Rumuni imaju jedva trećinu prosječnog raspoloživog prihoda od onih u bogatom Luksemburgu.

Proizvodi se često prodaju po nižoj cijeni u siromašnijim zemljama, a donedavno su i te zemlje dobijale manje – manja pakovanja ili lošiji kvalitet, što je problem na koji su se zemlje Centralne Evrope oštro žalile u posljednjoj deceniji.

Borba za hranu se sada prebacuje na jedinstveno tržište hrane koja se prodaje na veleprodajnom nivou, ili, kako proizvođači namjeravaju, da proizvodi koji se prodaju u jednoj zemlji ostanu u toj zemlji. Njihov cilj može biti da spriječe prodavce prehrambenih proizvoda da kupuju proizvode tamo gdje je jeftinije da ih preprodaju u bogatijim zemljama, gdje bi brendovi mogli da naplate više za njih.

Adrijansens ukazuje na to da su holandski supermarketi ograničeni na kupovinu od određenih veletrgovaca i da ne mogu da kupuju od jeftinijih dobavljača u Njemačkoj. Holandska ministarka ekonomije rekla je da želi da ode dalje sa „zabranom diskriminacije u EU“ za međusobnu trgovinu koja bi se pozabavila takvim teritorijalnim ograničenjima u snabdijevanju. Adrijansen je dobila podršku osam drugih zemalja na prošlonedjeljnom sastanku za nova pravila koja sprječavaju trgovce i prodavce da spriječe supermarkete da nabavljaju robu tamo gdje je najjeftinija.

Evropsko udruženje brendova kaže da cijene nisu jednostavne i odražavaju lokalna pravila i troškove za pakovanje, transport i poreze, a ističu da su trgovci na malo zaduženi za određivanje cijene koju potrošači plaćaju i uživanje u tržišnoj moći koja im omogućava da nekim kupcima naplaćuju više.

-Različita pravila i dalje postoje u zemljama koje treba procijeniti, kao i različite ekonomske situacije, uključujući kupovnu moć potrošača- navodi se u saopštenju.