- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
28. 05. 2025.
12:40 >> 12:48
Čitaj mi:
PRAVILA EU
Ko polaže pravo na brendove Džejmsa Bonda
Austrijski investitor Jozef Klajndinst, koji iz Dubaija vodi projekat „Srce Evrope” započeo je pravnu borbu kako bi pred evropskim i britanskim institucijama osporio pravo američke firme Danjak na upotrebu robnih marki „Džejms Bond”, „007” i fraze „Bond, Džejms Bond”.
Firma Danjak, formalni vlasnik brendova Džejmsa Bonda, zatražila je danas od Evropske unije dodatni rok za odgovor i za sada ga je dobila, ali vrijeme za reakciju polako ističe, a pravila EU su jasna i ne prepoznaju kulturne relikvije kao osnov za izuzetke.
Kako navodi Klajndinst, ovi brendovi su posljednjih pet godina bili neaktivni u komercijalnom smislu, što je dovoljno da prema zakonima Evropske unije Velike Britanije budu uklonjeni sa liste zaštićenih robnih marki, prenosi Gardijan.
Posljednji film o britanskom tajnom agentu Džejmsu Bondu je prikazan još 2021, a nova produkcija za sada nije ni najavljena, što je za investitora bio dovoljan razlog da pokrene pravni proces u kojem se prepliću ekonomski interesi, geopolitičke ambicije i transformacija globalnog tržišta intelektualne svojine.
Kompanija Amazon je već platila više od milijardu dolara kako bi dobila punu kreativnu kontrolu nad brendom Bond od nasljednika Alberta Brokolija, ali i dalje nije najavila novi film, glumca ili datum premijere, tako da ne može da zaustavi proces koji je pokrenuo Klajndinst.
Mnogi vide Džejmsa Bonda kao britanski kulturni simbol, ali pravna suština je daleko pragmatičnija: intelektualna svojina u EU mora biti u aktivnoj upotrebi.
Ako nije, otvara se prostor za redistribuciju, čak i kad su u pitanju brendovi globalnog značaja.
U slučaju da Klajndinst uspije, proces bi mogao da postane presjedan za čuvene brendove koji već dugo nisu u aktivnoj upotrebi, dodaje londonski list.
Коментари0
Остави коментар