Tufik Softić

Ubijanje bez ispaljenog metka

Nisam se do sada usuđivao niti znao da procijenim ekološku štetu koja je nastala u Nacionalnom parku Prokletije zbog invazije potkornjaka, ali je to umjesto mene najslikovitije dočarao šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić gostujući na RTCG. Svodeći to na jezik razumljiv običnom građaninu on je rekao da smo milion ljudi ostavili bez kiseonika, što znači “da smo milion ljudi ubili bez ijednog metka”. Tačka.

Nauka bi to naširoko objašnjavala, ali ova slikovita tvrdnja ostavlja strahovit utisak i jeziv osjećaj razmjera ekocida čiji je uzrok poznat. A poznato je i ko nije ništa učinio da ga spriječi dok nije bilo kasno.

Riječi inspektora Jasavića bolje će se razmjeti ako se tome doda ono što je na svom Fejsbuku zakačio drugi ekološki aktivista iz tog grada, Rašit Marković, kada je napisao da samo jedno drvo visine dvanaest metara svakog dana iz zemlje upije 190 litara rastvorljivih mineralnih materija, podigne tu mješavinu do vrha krošnje, pretvori je u 4,5 kilograma ugljenih hidrata, i oslobodi hiljadu sedamsto kubnih metara kiseonika. U tačnost se svako može uvjeriti guglanjem.

Sada već nije teško izvoditi računicu ekološke štete. U Nacionalnom parku Prokletije u ovom trenutku je potkornjakom napadnuto i oboljelo, najbolje reći osušeno 150.000 stabala. I slovima - sto pedeset hiljada.

Pomnoženo sa 1700 kubnih metara kiseonika!!! Digitron ne ne može da omaši - svakog dana u Plavu je manje 255 miliona kubnih metara kiseonika nego prije dvije, tri godine. Na to je mislio inspektor Jasavić i zato je ekološku štetu sveo na jednostavan, slikovit i svima razumljiv rječnik da smo “bez metka ubili milion ljudi”.

Činjenica da drvo svakodnevno upije 190 litara mineralnih materija iz zemlje da bi na kraju proizvelo toliko kiseonika, sada me još više približava mišljenju Rašita Markovića da je prvi ekocid u tom gradu nastao izgradnjom dvije male tajkunske hidrocentrale u srcu NP Prokletije i da su, zapravo, ova dva ekocida povezana.

On smatra da je stavljanjem u cijevi tri planinske rijeke pitke vode, koje su potom od izvorišta kilometrima odvedene do mašinskih kućica, zapravo izvršena drenaža terena. Na taj način nestalo je podzemnih voda i izvora. Zemlja je na tom prostranstvu počela da se suši. Šuma je ostala bez vode, i tu je, kaže Rašit, počelo prvo sušenje smrče. Na potezu kuda vode duboko uko-pane cijevi malih hidrocentrala nama više neophodnih 190 litara vode i mineralnih materija za svako drvo. I nema vise 1700 kubnih metara kiseonika iz svakog drveta svakog dana. I da je tu bio početak invazije potkornjaka.

Ostaje i dalje bez odgovora više puta javno postavljeno pitanje ko je potpisao elaborat o zaštiti životne sredine, što je bio preduslov za izgradnju malih hidroelektrana, pa još u sred nacionalnog parka. Ko je sam sebi napisao krivičnu prijavu?

Kao što ostaje bez odgovora pitanje zbog čega još nema odgovornosti za ekocid u Plavu, nego se menadžment NP Prokletije hvali ovih dana kako su postavili kamere i uhvatili 20 be-spravno posječenih kubika. Treba da im kažemo bravo??? Dok najmanje 300 hiljada kubika čamovine trune! Koliko kiseonika je manje u Rožajama nakon požara od prije pet godina, ne zna se. Drva, odnosno stabla, niko nije brojao, osim sto se zna da je stradalo 160 hektara šuma, ili dvije trećine opštine Rožaje. NN počinioci podmetnutih požara nikada otkriveni. Krivične prijave kupe prašinu u Osnovnom državnom tužilaštvu.

Koliko povlašteni koncesionari prosjeku stabala svakog dana, ni to se ne zna. Oko njihovih fabrika su brda balvana, takozvane oblovine. Njihove pretovarene kamione svakodnevno sretate na putevima.

Bogatstvo sjevera, šume, lagano nestaje - u sječama, u požarima, u invaziji potkornjaka. Nije da ih nema, ali će ih ovakvom tempom uništavanja bivati sve manje. Da je ovo globalni problem govori podatak da su šume fabrike kiseonika, ali fabrike koje rade sa sve manje kapaciteta, kao i da je u poslednjih 25 godina svijet izgubio oko trista miliona hektara šuma ili sedam proce-nata u odnosu na 1990. godinu.

Crna Gora kao ekološka država mora raditi na tome da se taj trend smanjuje, a ne da mu doprinosi. Kao što mora prekinuti praksu i odavno formirani obrazac da niko nizašta ne odgovara.

Evo još jednog zanimljivog podatka. Odrasla osoba u jednom danu udahne oko 20.000 puta i unese u pluća približno 11.000 litara vazduha. Pri tome u jednom udahnutom vazduhu ima 20 odsto kiseonika, što znači da u toku jednog dana čovjek udahne oko 2.200 litara kiseonika. Zbog toga je svako drvo bitno. Uostalom, malo izguglajte na ove teme, i uvjerićete se da je sasvim realna izjava inspektora Hakije Jasavića kako smo ekocidom u Plavu milion ljudi ostavili bez kiseonika i milion ljudi ubili bez ispaljenog metka.