Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Nauka i tehnologija

A.J. [ Index.hr ]

10. 03. 2025. 23:56 >> 23:56

Prvi telefonski razgovor dogodio se na današnji dan – prije skoro 150 godina

Aleksandar Grejem Bel, škotsko-američki pronalazač i naučnik, u istoriji je upamćen kao čovjek koji je izumio telefon i omogućio prvi telefonski razgovor.

Njegov rad na razvoju tehnologije prenosa zvuka revolucionaran je kada je u pitanju komunikacija. On je postavio temelje za današnje telekomunikacione sisteme.

Ko je bio Aleksandar Grejem Bel?

Aleksandar Grejem Bel je rođen 3. marta 1847. godine u Edinburgu u Škotskoj. Rođen je u porodici koja se bavila govorom i zvukom – njegov otac, Aleksandar Melvil Bel, bio je stručnjak za fonetiku i razvio je sistem „vidljivog govora” za podučavanje djece koja imaju problem sa čulom sluha.

Belova majka, Eliza Grejs Simonds, bila je muzičarka koja je postepeno gubila sluh, što je dodatno motivisalo Belovu fascinaciju zvukom i komunikacijom.

Bel se 1870. preselio u Kanadu, a kasnije u SAD, gdje je nastavio da radi na pomoći osobama koje imaju problem sa sluhom, inspirisan sopstvenom porodicom i budućom suprugom, gluvom Mejbl Gardiner Habard.

Iako je poznat po telefonu, Bel je takođe bio plodan pronalazač koji je radio na brojnim projektima, uključujući optičke telekomunikacije i aeronautiku.

Pronalazak telefona

Belov rad na telefonu počeo je dok je istraživao kako da prenosi zvuk putem električnih signala. Njegova ideja je bila zasnovana na konceptu telegrafa, ali sa ciljem da se umjesto šifrovanih poruka prenosi ljudski glas.

Ključni trenutak dogodio se dok je radio sa asistentom Tomasom Votsonom u Bostonu. Bell je eksperimentisao sa uređajem koji je koristio membranu i električne struje za pretvaranje zvuka u signal koji bi mogao da se prenosi kroz žice.

Bel je 7. marta 1876. godine dobio patent za svoj pronalazak pod nazivom „Poboljšanje telegrafije“ (patent SAD br. 174,465). Iako je patent označio početak telefonske ere, Belov rad su pratile kontroverze.

Drugi pronalazači, kao što je Eliša Grej, tvrdili su da su radili na sličnim idejama, ali je Bel pravno priznat kao kreator telefona.

Prvi telefonski razgovor

Istorijski trenutak se dogodio 10. marta 1876. godine, samo nekoliko dana nakon što je patent odobren. Bell je bio u jednoj prostoriji svoje laboratorije u Bostonu, dok je Votson bio u drugoj.

Bell je koristio prototip telefona i izgovorio čuvene riječi: „Gospodine Votson, dođite ovamo, želim da vas vidim“.

Votson je jasno čuo poruku kroz uređaj i odmah je otrčao do Bela, potvrđujući da je prenos glasa bio uspješan. Ovaj kratak razgovor označio je prvi uspješan prenos razumljivog govora preko telefona.

Prema Enciklopediji Britanika, ovaj događaj je bio kulminacija Belovih godina eksperimentisanja sa akustikom i električnom tehnologijom. Iako je prvi razgovor bio kratak i jednostavan, pokazao je potencijal telefona za komunikaciju na daljinu.

Uticaj i nasljeđe

Nakon prvog razgovora, Bel je nastavio da unapređuje telefon, a tehnologija se brzo širila. Godine 1877. osnovana je telefonska kompanija Bel, koja je postala temelj današnje telekomunikacijske industrije.

Telefon je promijenio način na koji ljudi komuniciraju, omogućavajući trenutnu razmjenu informacija na velikim udaljenostima, prenosi Index.hr.

Bel se nije zaustavio na telefonu – kasnije je radio na drugim inovacijama, uključujući fotofon (uređaj za prenos zvuka pomoću svjetlosti) i eksperimente letjenja. Preminuo je 2. avgusta 1922. godine u Novoj Škotskoj, ostavivši neizbrisiv trag u istoriji tehnologije.

Aleksandar Grejem Bel i prvi telefonski razgovor 10. marta 1876. predstavljaju prekretnicu u ljudskoj komunikaciji.

Njegov pronalazak nije samo povezao ljude na nov način, već je i otvorio vrata budućem tehnološkom napretku. Danas, kada koristimo pametne telefone i internet, možemo zahvaliti Belovoj viziji i upornosti, koja je započela jednostavnim riječima upućenim Tomasu Votsonu prije skoro 150 godina.

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније