A.M.

Budimir Mugoša

"Nadležni nijesu reagovali adekvatno u slučaju kju groznice"

Bolesti je uvijek bilo i biće, ali je pitanje kako su nadležne institucije reagovale na pojavu Q groznice, kazao je na press konferenciji kandidat za odbornika na listi „Evropski savez – Boris Mugoša (SDP, SD, LP i građani) – Podgorica za primjer“, Budimir Mugoša.

Kako je istakao, Q groznica je endemska bolest koja postoji u Crnoj Gori i ta bakterija će, kaže Mugoša, postojati u štalama ko zna do kada, dok god bude preživara u njima, ali je, dodaje, pitanje da li će se širiti i prelaziti na ljude.

„Ova bolest je u Crnoj Gori registrovana prije desetak godina, a ove godine je počela u junu i širila se. Mi danas želimo da skrenemo pažnju na kardinalne greške državnih organa i potencijalne posljedice po zdravlje i ekonomiju Crne Gore. Bolest se pojavila u junu i nadležne institucije nijesu uopšte reagovale kako je trebalo. Da su u početku suzbile tu bolest danas ne bismo imali epidemiju“, istakao je Mugoša.

Prema njegovim riječima, ne ulazi u to zašto je tako urađeno, da li namjerno ili iz neznanja, ali neko, napominje, mora da snosi posljedice za to.

„Kada su došli u poziciju da je na osam farmi registrovana Q groznica počelo je ubijanje tih životinja. Prvi problem koji je nastao je to da li su odlučili da plate štetu tim ljudima, jer je farmerima to veoma važno, jer je gubitak 10 ili 15 krava gubitak koji nijedan farmer ne može sam da podnese bez bankrota. Pošto bolest nije na A listi opasnih i zaraznih bolesti, država po zakonu nema obavezu da plati nastalu štetu. Međutim, kako je faktičko stanje takvo da je ova bolest uzela maha i napravila ogromnu štetu, država je morala da zauzme stav – platiće ili neće platiti. Kako nastaju posljedice? Ako država kaže da neće platiti farmeri će da kriju bolest, a to znači da postoji rizik da se mlijeko od tih životinja nađe na trpezama i zarazi ljude. To je ogroman problem i ogromna opasnost“, objašnjava Mugoša.

Kako dodaje, kada su odlučili da ubijaju životinje imali su vremena da isplaniraju njihovo nesmetano uklanjanje, kako se to profesionalno kaže, međutim, tu su omanuli.

“Izjava da nijesu imali vremena i da je to bilo na brzinu nije tačna, jer ove životinje su živjele na farmama preko dva mjeseca i širile bolest, takođe su mogle živjeti još 10 dana dok se ne pronađe adekvatna lokacija. Zakopane su, a način na koji su zakopane stvara najveći problem. Ekshumacija tih životinja je kardinalna greška i u pitanju je zakon, jer ekshumacija leševa može da se radi samo uz odobrenje nadležnih organa, nikako uz odobrenje veterinarskog inspektora, a njihovo premještanje na drugu lokaciju, koja takođe nije adekvatna, završeno je kako je završeno“, naveo je Mugoša.

Naglašava da neko mora da odgovara za ovu opasnost koja je nastala.

„S druge strane, danas imamo 30 životinja koje su predviđene za eutanaziju, ne znamo gdje su one, da li su one izvor zaraze, da li su odvojene od drugih životinja, i da li ljudi koji se njima bave takođe imaju opasnost da budu zaraženi. Neko za ovo mora da odgovara“, napominje Mugoša.

Prema njegovim riječima, jedno od vrlo bitnih pitanja je naknada štete.

„Izjava ministra da farmeri pokušavaju u ovom teškom trenutku da profitiraju i da uzmu više novca nego što im pripada je najblaže rečeno nekorektna prema tim farmerima. Nekome ko je izgubio sve što je gradio godinama, i ko ima 20-30 grla, reći da pokušava da prevari je sa moralnog aspekta neprihvatljivo, a da ne govorimo o profesionalnom aspektu, što jednostavno ne može da prođe. Ako niko poslije svega ovoga ne bude snosio odgovornost u ovoj državi, nema ko da se nada ni pravdi, ni istrazi, ni pravednom rješenju ogromnih problema koje imamo u društvu. U bivšoj Jugoslaviji svaka velika farma je imala obavezno izgrađeno stočno groblje. Svaka lokalna zajednica je obavezna da ima lokaciju za nesmetano uklanjanje životinjskih ostataka. Sve ostalo, postupak zakopavanja leševa je u nadležnosti veterinarskog inspektora. Lokalna zajednica je obavezna da obezbijedi lokaciju i mehanizaciju. Ovaj stručni dio radi veterinarski inspektor. Mi to nemamo“, objašnjava Mugoša.

S druge strane, dodaje, imamo obavezu u pregovaračkim poglavljima 11, 12 i 13 da imamo pogone za nesmetano uklanjanje životinjskih ostataka. To, objašnjava, uključuje uginule životinje, najneprijatnije djelove životinja i skladišta, i namirnice životinjskog porijekla kojima je istekao rok.

„Oni treba da budu obrađeni u tim pogonima. Dobijeni su novci za to postrojenje 2018. godine. Od 2018. godine do danas, ništa nije urađeno. Da je urađeno, možda ne bismo imali probleme. I to je još jedan razlog zbog kojeg neko mora da odgovara zašto to nije urađeno. Čuo sam od ministra da je neko opstruirao. Zamislite, neko opstruira ministra koji je bio čak i potpredsednik vlade. I sada ministra koji je primljen. I ko ga opstruira? Lokalna zajednica, koja je, politički gledano, ista vlast. Ne, ovdje je opstruiralo apsolutno neznanje i neodgovornost“, poručio je Mugoša.

Predstavnik Evropskog saveza i predsjednik Glavnog odbora SDP Mirko Stanić istakao je da imamo neodgovornu vlast, premijer i članove Vlade.

„Tih 32 ministra, a nema osobe u Crnoj Gori koja može nabrojati sva ministarstva, su pet dana poslije izbora otišli na kolektivni odmor. Kad su se vratili, otišli su jednu turu po regiji i vidimo da su puno više u jednoj od zemalja regije nego na svom radnom mjestu. Pošto je država vrlo ozbiljna stvar i vođenje države puno ozbiljnija stvar nego što oni stvarno misle, danas imamo zdravstvenu krizu i manjkanje povjerenja i u zdravstveni sistem i u sistem državne uprave“, naveo je Stanić.

Prema njegovim riječima, ako vam prvi ljudi države kažu da se bolest ne prenosi sa životinje na čovjeka, a poslije samo jednog dana imate prijavljene slučajeve u Danilovgradu, očigledno je da stvarate problem.

„Ukoliko imamo ovu sprdnju sa zakopavanjem mrtvih životinja u jednom nikšićkom selu koje su potpuno nestručno zakopane, pa onda namjeru za ekshumaciju tih životinja i prenošenje u nikšićko selo đe se nalazi izvorište tri rijeke, onda se na djelu pokazuje što se dešava kad imate neozbiljnog ministra i neozbijnog premijera“, istakao je Stanić.

Poslije ovog slučaja, dodaje, da je ovo ozbiljna država ne može se desiti da ostanu svi na funkcijama.

„Ako ostanu svi na funkcijama, prvi koji treba da ode je premijer Spajić, jer je on najodgovorniji za sva dešavanja u državi. Ukoliko svi ostali ostanu na svojim funkcijama onda je očigledno da je premijer najgori među njima zato jer sve on ovo vodi i on postavlja nesposobne, nestručne ljude, koji dovode do ogromne poljoprivredne krize“, kazao je Stanić.

Ova kriza će, napominje, izazvati ogromne troškove za poljoprivrednike Crne Gore, nedostatak i ono malo proizvedenog mlijeka, nepovjerenje građana da kupuju mliječne proizvode u Crnoj Gori, kao i ozbiljnu zdravstvenu krizu.

„Mi danas imamo situaciju da ne znamo na koji način se ova bolest prenosi, da li je bilo ko od nas u ovom trenutku ugrožen i da to može dovesti u opasnost čitav ekonomski sistem Crne Gore, koji je i onako poslije svih poreza, akcija i inflacije na staklenim nogama“, naveo je Stanić.

Poruka presa je, kaže Stanić, sljedeća – ili će otići odgovorni za ekstremno loše postupanje u ovom slučaju ili treba da ode premijer Spajić.

„Mislim da je svima jasno da ova Vlada ne ispunjava ono što su osnovne obaveze svake Vlade – da održava red, privredni sistem i pomaže svojim građanima. Iz ovog slučaja od poljoprivrednika do pitanja zdravstva se vidi da je građanin na zadnjem mjestu za ovu Vladu. Zbog toga Vlada mora snositi odgovornost“, zaključio je Stanić.