Biljana Babović

Bulatović za Portal

"U maloj zemlji kao što je Crna Gora kultura da bude jedan od prioriteta"

Svaka kulturna inicijativa u Crnoj Gori značajna je za ukupni razvoj naše kulturne ponude, a entuzijazam i ljubav je prvi preduslov za organizovanje festivala umjetničke muzike, ističe za Portal RTCG osnivač festivala "Dani gitare u Podgorici" Srđan Bulatović. Ovaj vrsni gitarista koji godinama svojim telentom i projektima unaprjeđuje našu kulturnu scenu napominje da maloj zemlji kao što je Crna Gora, kultura treba da bude jedan od prioriteta, jer ona je nešto što jača identitet, prepoznatljivost, različitost, autentičnost države.

Održani su deveti Dani gitare u Podgorici. Publika je bila u prilici da čuje zvuke od flamenka do klasične muzike, hevi metala, autorskih kompozicija i obrada svjetski poznatih autora, od renomiranih umjetnika iz Meksika, Italije, regiona...

Bulatović podsjeća da je festival počeo prije skoro deceniju u malom prostoru Narodne bibioteke "Radosav Ljumović" da bi se ove godine ponudio publici u punoj sali KIC-a "Budo Tomović".

"Proces organizovanja festivala je težak, neizvjesan i vrlo često pun raznoraznih izazova. Prije svega, tu mislim na budžet sa kojim treba da raspolažete i prema njemu pravite program, a do samog održavanja festivala ne znate koliki će biti. Konkursi za dodjelu sredstava za organizovanje festivala često kasne sa raspisivanjem, a ona kasne i sa donošenjem odluka, tako da po dobijanju tako značajne informacije koliki će biti budžet festivala naknadno se prave redukcije, korekcije itd. U odnosu na početke, dakle, danas je teže organizovati festival, nego prije deset godina kada smo počinjali", objašnjava Bulatović.

Ističe da su i ove godine na Danima gitare nastupili afirmisani umjetnici sa raznih strana svjeta, a posebna je priča kako dođi do njih i zainteresovati ih da dođu u Crnu Goru, upoznaju nas i prenesu dio svoje kulture i onoga što rade na svjetskoj sceni. U najvećem broju slučajeva, kaže Bulatović, presudni su lični kontakti iz struke.

"Većina umjetnika dolazi prvi put u Crnu Goru, i to im predstavlja veliki izazov, da upoznaju našu zemlju, kulturu, a istovremeno da predstave sebe i kulturu zemlje iz koje oni dolaze. To predstavlja jedan dobar primjer povezivanja, a uvijek je najefikasnije preko muzike koja nema jezičkih barijera. Kada imate veliki budžet, onda bez problema možete doći do svakog. Ali kada imate skroman budžet i mali festival, onda svojim ličnim kontaktima iz struke utičete na izvođače da se prilagode budžetu, smanje svoje honorare i na taj način doprinesu međunarodnoj afirmaciji festivala", navodi Bulatović.

On naglašava da danas živimo u vremenu borbe za publiku, pa se program mora brižljivo i pametno planirati, jer privući publiku, posebno za umjetničku muziku, nije lako.

"Privući publiku danas nije ni malo jednostavno kada su kulturni proizvodi u pitanju. Tu prvenstveno smatram odgovornim izvođače što ne osluškuju vrijeme u kojem živimo, percipiraju i prilagođavaju se nečem novom i interesantnom što oni mogu napraviti, i tako svojim doprinosom vratiti publiku u koncertne dvorane. Ovo se prije svega odnosi na klasičnu gitaru i festivale vezane za nju, ali i generalno festivale umjetničke muzike. Veliku satisfakciju imaju i izvođači i organizatori kada su ispunjene koncertne dvorane. Ali kako doći do toga? Mislim da je to put pažljivog odabira selektora festivala, kao i izvođača, da program bude prilagođen današnjem vremenu, a da pri tom ne izgubi umjetnički kvalitet", naglašava Bulatović. 

Ovaj umjetnik napominje da su u organizaciji ovog festvala uspjeli, sudeći po onome što se nudilo u početku i što je publika ove godine mogla da čuje. Podsjeća da je Festival počeo svoj život u malim koncertnim prostorima, biblioteke “Radosav Ljumović” da bi zatim afirmisao i prostore Muzeji i galerije Podgorice kao koncertne, te vremenom rastao, i u zadnja dva izdanja ušao u najveće koncertne prostore u Podgorici, a to je Velika sala KIC-a “Budo Tomović”.

"Pažljivim odabirom izvođača i njihovih programa sa jedne, a limitiranim finansijskim sredstvima sa druge strane, uspjeli smo, ipak, zainteresovati publiku atraktivnostima koncertnih programa i izvođača. Dokaz toga je posjećenost programima i ovogodišnjeg festivala. Možemo biti veoma zadovoljni i motivisani za naredno jubilarno deseto izdanje", navodi Bulatović.

U Crnoj Gori ima nekoliko festivala posvećenih gitari, a Bulatović smatra da im je svima potrebna veća pažnja države. Kaže da je entuzijazam i ljubav prvi preduslov za organizovanje festivala umjetničke muzike. Pored toga predstoji konstantni rad na pisanju projekata i apliciranju na razne konkurse za dobijanje sredstava. Ta sredstva nisu velika, ali inspirišu da se napravi neka dobra muzička priča. To su, navodi, neki od razloga i motiva onoga što njega pokreće u organizaciji.

Zahvalio je Sekretarijatu za kulturu Podgorice i Ministarstvu kulture Crne Gore, bez čije pomoći bi bilo nemoguće organizovati festival.

Na festivalu su i ove godine organizovali predavanja i majstorske radionice za mlade muzičare i Bulatović kaže da je taj segment veoma važan. Festival je i posebna podrška za crnogorske gitariste i kao organizatori žele da im daju priliku da se predstave široj publici.

"Svaka kulturna inicijativa u Crnoj Gori značajna je za ukupni razvoj naše kulturne ponude. Posebno su značajna predavanja i majstorske radionice u okviru festivala za mlade muzičare, koji dobijaju neke značajne informacije, povezuju se sa profesorima iz raznih zemalja Evrope, te nastavljaju svoje dalje školovanje kod nekog od njih. Posebnu pažnju festival poklanja crnogorskim gitaristima, koji od samog početka organizovanja festivala dobijaju priliku da predstave sebe i svoje izvođačko umijeće. Kao mala zemlja, kultura treba biti jedan od prioriteta koju moramo čuvati, podržavati i jačati. Imate primjere velikih zemalja i prepoznatih kultura u svijetu koje konstantno ulažu mnogo u afirmisanje svoje već afirmisane kulture. E, upravo kultura je nešto što jača njihov identitet, prepoznatljivost, različitost, autentičnost…Sad zamislite, nas kao malu zemlju, i koliko mi tek moramo ili bi trebali ulagati u sopstvenu kulturu", poručuje Bulatović.

Mladi danas žele sa manje rada što prije do novca, izuzeci neshvaćeni i od vršnjaka i od društva

Srđan Bulatovć je bio i prvi diplomirani gitarista u Crnoj Gori, a 1994. godine osnovao je i klasu gitare u okviru Sredne muzičke škole "Vasa Pavić" u Podgorici. Za kratko vrijeme taj odsjek je postao prepoznatljiv u Crnoj Gori i van nje.

Već 20 godina se bavi pedagogijom i kroz godine rada sa generacijama različitih uzrasta, jasno može da vidi koliko se prilike u tom dijelu mijenjaju.

"Definitivno se sve mijenja. Velika je razlika kada se vratimo unazad trudesetak godina i danas. Puno toga se promijenilo. Počev od tadašnje popularne muzike tog vremena, zemlje, značaja, shvatanja i razvoja kulture, gitare kao instrumenta i njene popularnosti u tom trenutku. Danas živimo u modernom vremenu u kom je protok informacija nevjerovatno veliki, savremene tehnologije sve više okupiraju pažnju mladih. Ambijent, muzika, instrumenti, elektronika, sve je drugačije nego nekada. Rijetki su entuzijasti koji će u današnjem vremenu satima vježbati instrument i biti srećni da pokažu svoje vještine. Danas žele sa manje rada i odricanja što prije da dođu samo do novca. Uvijek postoje izuzeci, ali su u malom broju", ocjenjuje Bulatović.

U današnjem vremenu, dodaje, ti malobrojni nisu shvaćeni od svojih vršnjaka, a ni od društva. Danas je među mladima motiv isključivo novac i brza zarada.

Kaže, da nije lak zadatak zainteresovati mlade za kvalitetnu muziku i promijeniti paradigmu u kojoj većina živi.

"To nije lak zadatak. Mislim da bi muzičko obrazovanje moralo prilagođavati svoje programe nekim novim vremenima kakva su danas. Šta više, treba raditi na popularizaciji kvalitetne muzike, bez obzira kojem muzičkom pravcu pripadaju. Treba voditi djecu na koncerte, predstave, izložbe, kako bi se kod njih stvorila navika da je to normalno, te da ih posjećuju jednog dana iz lične potrebe za nečim lijepim i kvalitetnim. Danas na žalost nije tako. Mladi koji žele da pođu na takva mjesta, često bivaju neshvaćeni od svojih vršnjaka, pa ne idu na takve događaje. Za promjene i skretanje pažnje mladih ljudi ovakvim i sličnim događajima nam predstoji dug i neizvjestan put. Kada će se desiti ne znam, i hoće li uopšte", skeptičan je Bulatović.