A.M. [ Portal RTCG ]

"Na brodu bijele rade"

Izašla nova knjiga Marijane Zečević

U izdanju Udruženja književnika Crne Gore, iz štampe je izašla nova knjiga Marijane Zečević, roman "Na brodu bijele rade". Marijana Zečević, pisac, književna kritičarka i teoretičarka umjetnosti, bavi se naukom o književnosti, analitičkim novinarstvom i istorijom umjetnosti. Nakon nekoliko studija iz domena tih oblasti, nedavno je objavila i roman.

"Roman "Na brodu bijele rade" samim naslovom određuje toponim Brod, mjesto rođenja glavne junakinje. Brod je metafora njenog života, od mirne vode do borbe sa vrtlozima, plimama i osjekama, koje zameću bitku za život i opstanak, kao zakoni akcidencije i egzistencije, jednog putnika na palubi koji se borio poput Titanika. Radnja romana obuhvata vremenski period od kraja 19. do prve dvije decenije 21. vijeka. U tom vremenskom intervalu konstituisano je nekoliko državnih uređenja, te fabula podrazumijeva vremenski opseg jednog vijeka, koji sadrži kontinuitet kroz koji je zemlja prošla mijenjajući formacije i uređenja", navodi se u prologu.

Ovo je roman o ljubavi i smrti, kocki i poroku, entuzijazmu i volji, upornosti i borbi, ovozemaljskom i zagrobnom, tradicionalnom i modernom, industrijalizaciji i agrarnom, ljudskoj dobroti i stradanju.

Roman Na Brodu Bijele Rade prikazuje odnos sela i grada, kapitalizma i socijalizma, rata i pacifizma, panteizma i idealizma, ljepote i harmonije, relativnosti svakog poretka i postojanja. Roman otvara i pitanje ljudske slobode, uzimajući motiv sjekire, kao simbol fašizma, ali i socijalne klime u kojoj se postavlja pitanje koliko je bezbjedna ljudska jedinka u okruženju nasilja i destrukcije, što je u romanu prikazano na primjeru zamaha sjekirom Dakine ruke.

"Roman otvara i jedan društveni aspekt u kojem se klasne razlike najednom i manifestuju, ali i sažimaju. Otuda imamo motiv kočije i seljačke taljige, na mostu, gdje se mimoilaze ova dva disparatna, a opet slična sredstva, kao i gradsku i seljačku stranu, na korzou, te nazive prodavnica, ove simbole industrije i radničke klase, u periodu socijalističkog društva", navodi se u prologu.

Iako je Mara sporedni lik, njena udaja za četrnaest godina mlađeg Radomira, kultna je scena. Mada, napisana po istinitom događaju i likovima, nosilac je patrijarhalne svijesti i vremena koje je upravo Bora Stanković na primjeru vranjske ljepotice, početkom dvadesetog vijeka prikazao, što se negdje vremenski i poklapa sa Marinim i Radomirovim vremenom. Otuda i svi sporedni likovi u romanu imaju veoma živopisnu ulogu. Karakteriše ih sugestivnost, uvjerljivost, uzbudljivost, provokativnost i autentičnost, a što u organskom jedinsvu sa glavnim likovima nosi jednu izvornost.

Još jedan sporedni lik, istinitim događajem (Nadino bježanje od kazne na vrh šljive) poklapa se sa Nušićevim motivom bježanja od porodične hajke, puzanjem uz orah i scena u kojoj upoređuje ministra policije sa mačkom koji se uspuzao uz drvo u djelu Autobigrafija. Ova slučajnost možda i nije slučajnost, već osobenost djeteta u tim godinama, tipična igra, odnos djeteta i prirode, a opet, s druge strane, neka suštinska podudarnost u senzibilitetima umjetnika, neka esencijalna nit koja kroz epohe spaja, na relaciji dijahrono-sinhrone veze, a koja se ne prekida. Da je senzibilitet nešto što određuje suštinsku povezanost umjetnika, upravo, svjedoči i ova scena, realizovana u romanu Na Brodu Bijele Rade i u Nušićevom djelu Autobiografija.

Međutim, kod Nušića, ovj motiv je i aluzija na društveno-političke prilike. Otuda, sporedni likovi u romanu Na Brodu Bijele Rade, zapravo, toliko su upečatljivi i intenzivni, da umogome nose glavne društvene, psihološke i umjetničke komponente koje odlikuju djelo.

Roman obiluje sinestezijom, lirskim osjećajem svijeta, talasima duhovnih plima koje zapljuskuju poput morskih i rečnih talasa. Roman unosi neki spokoj i calm koji samo priroda izaziva. Budi prošlost i vjekove, kroz brvna što sipe i onaj umjetnički duh prošlosti, na primjeru plesačice kao lutke iz muzičke kutije.

"Ono što je u svijetu kinematografije kultni film Top Gan (Top Gun), to je u romanu poglavlje Prvi let, koji oživljava jedno minulo vrijeme Jugoslavije“, zaključuje se u prologu.