- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Kulturna galaksija
27. 06. 2023.
15:28 >> 15:34
1
KNjIŽEVNA KRITIČARKA
Marijani Zečević Vidovdanska povelja
Marijana Zečević, pisac i književna kritičarka, dobitnica je nagrade „Vidovdanska povelja ‒ za valorizaciju savremene književne kritike“ koju dodjeljuje Udruženje književnika Crne Gore.
Marijana Zečević završila je Srpski jezik i književnost, potom magistrirala političke nauke. Bavi se istraživačkim radom ‒ analitičkim novinarstvom i naučnom kritikom (studije iz književnosti, slikarstva, medija, istorije umjetnosti i ostalo).
Kako je istakla, u vezi sa samim pojmom valorizacije književne kritike, „poseban uspon i pobjedu kritičke svijesti naći ćemo u epohi modernizma. Kritika se tada i stvaralački uobličila kao vodeća snaga duhovnog i društvenog pokreta, podižući svijest naroda ka tendencijama evropske civilizacije".
U tom smislu već krajem XIX vijeka, kako kaže posle smrti Svetislava Vulovića, na književnom poprištu vladali su autoriteti: Ljubomir Nedić i Bogdan Popović.
"Književna kritika je i vitalistička doktrina društvenog zdravlja, o čemu svjedoče i Skerlićeva nastojanja početkom 20. vijeka, kada je opštu klimu klonuća i dekadencije pokušao da liječi »vitalističkom doktrinom narodnog zdravlja i poletnog optimizma. Kritičari su se razlikovali po mnogim opredjeljenjima. Spomenuću samo neke. Branko Lazarević i Isidora Sekulić bili su recimo čisti impresionisti" navodi ona.
Naročito cvetanje i rast moderne srpske književnosti prema njenim riječima ne bi se mogao ostvariti da kritika u tom periodu (početkom 20. vijeka) nije širila vidike duha i uspostavila mjerila umjetnosti.
"Otuda je recimo »Antologija novije srpske lirike« (1911) Bogdana Popovića smatrana visokim dometom trezvenog ukusa “.
„U tom smislu“, kako je rekla Marijana Zečević, „radujem se što su moje knjige, iz domena kritike, uzete kao mjerilo za uspostavljanje estetskog i trezvenog duha društva. Jer književna kritika nije samo nauka o književnosti već institucija, mjerilo uspostavljanja duhovne vrijednosti i kulturne klime društva. Tako je recimo Bogdan Popović bio »vaspitač ukusa«, a Jovan Skerlić učitelj energije“,kazala je.
Zečević se zahvalila na nagradi i čestitala i ostalim laureatima „Vidovdanske povelje“.
Коментари1
Остави коментар