- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Kulturna galaksija
18. 05. 2025.
15:57 >> 16:00
Predstavljen roman "Na brodu Bijele Rade" Marijane Zečević
Roman „Na Brodu Bijele Rade“, književnice Marijane Zečević, u izdanju Udruženja književnika Crne Gore, promovisan je u okviru tribine „Istorijska retrospektiva crnogorskog podneblja, ljudskih sudbina, jednog grada“, na Istorijskom institutu UCG, 17. maja 2025. godine.
Marijana Zečević, pisac, književna kritičarka i teoretičarka umjetnosti, bavi se naukom o književnosti, analitičkim novinarstvom i istorijom umjetnosti. Nakon nekoliko studija iz domena tih oblasti, nedavno je objavila i roman „Na Brodu Bijele Rade“.
O romanu su govorili: dr Radenko Šćekić, direktor Istorijskog instituta UCG, Novica Đurić, književnik i predsjednik Udruženja književika Crne Gore, mr Aleksandar Ćuković, književnik i politikolog, mr Filip Vučetić, istoričar, novinar Miljan Živković, moderator programa.
"Pred nama se nalazi nadasve zanimljivo prozno djelo, pisano u obliku romana, sa obiljem istorijskih činjenica, procesa, događaja i ličnosti. Djelo koje prožima duh istorije ovog podneblja od rastakanja viševjekovnog plemenskog društva, modernizacije, industrijalizacije, masovnih migracija selo-grad, do modernog vremena i novog milenijuma. Ovo zanimljivo štivo, osim svog književnog kvaliteta, protkanog emocijama prema roditeljima i porodici, odslikava i istorijsku stvarnost Polimlja i Potkomovlja od kraja 19. do prve decenije 21. vijeka. U ovom širokom razdoblju, ovaj prostor je proživio Balkanski i Veliki rat, potom Drugi svjetski rat, uporedo oslobodilački i građanski, sa tragičnim primjerima bratoubilaštva koje je ostavilo dubokog traga na buduće generacije. Različita društvena uređenja: Knjaževina, Kraljevina, SHS, Prva Jugoslavija (1929), DFJ, FNRJ, SFRJ (1963), SRJ(1992), DZSCG (2003) U romanu je jasno dočaran antropo-socijalni okvir tadašnjeg seoskog života", rekao je direktor Istorijskog instituta, dr Radenko Šćekić.
Književnik Novica Đurić ističe da je Marijana Zečević jednaod onih nenametljivih, ali temeljnih glasova savremene književne i kulturne scene.
"Njeno stvaralaštvo ‒ razapeto između književne kritike, eseja, studija o umjetnosti i proze svjedoči o predanom uranjanju u svijet riječi, slike i unutarnjih borbi stvaratelja o kojima piše. U vremenu kada književna kritika često podleže brzopletim sudovima, a umjetnost sve češće postaje roba dnevne potrošnje, stvaralaštvo Marijane Zečević predstavlja svjetionik ozbiljnosti, posvećenosti i tihoga promišljanja, razmatranja i dubokog poniranja u svaki detalj ‒ ne samo u romanu “Na brdu bijele rade”, koji je objavilo Udruženje književnika Crne Gore. Marijanino stvaralaštvo odiše misaonošću koja ne teži nužno praktičnoj realizaciji, nego unutarnjoj razradi i smislenoj tišini. Njezin rad ‒ razapet između književne esejistike, analitičkih studija o pjesništvu, likovnoj umjetnosti i romanu ‒ svjedoči o autorici koja kulturu ne doživljava kao puku zbirku proizvoda, već kao živo pamćenje duha, koje treba njegovati s ljubavlju, poštovanjem i intelektualnom strogošću“, rekao je književnik Novica Đurić.
Mr Aleksandar Ćuković, književnik i politikolog, u studijskom prikazu pod nazivom „Krug(ovi) i brod(ovi) u romanu Marijane Zečević“, sagledao je interdisciplinarni opseg romana „Na Brodu Bijele Rade“, s akcentom na psihološki sloj djela.
Mr Filip Vučetić roman je smjestio u istorijski kontekst, saobrazno važnim istorijskim prekretnicama i događajima, na toj vremenskoj ravni jednog vijeka, koje je autorka prikazala i kojih se dotakla.
U kamernoj atmosferi Istorijskog instituta, uz zvuke flaute i kontrabasa, umjetnika, učenika Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“, Sofije Elenova i Davida Golubovića, gosti su imali privilegiju da čuju G. B. Pergolesija : Koncert G-Dur, 1,2 stav. i J. S. Baha: Svitu za violončalo solo br. 1, Menuet.
Komade po tekstovima iz romana „Na Brodu Bijele Rade“ izveli su glumci Fakulteta dramskih umjetnosti Cetine, u klasi profesora Branka Ilića, mentor (glumica i profesorica Dubravka Drakić): Andrea Drašković, Radmila Škuletić, Marija Vlaović, Vuk Vučinića, Davud Bahovića.
Mentor predstave, na teksove iz romana ,,Na Brodu Bijele Rade" je glumica i profesorice Dubravka Drakić.
Коментари0
Остави коментар