[ Objavio: O.Z. ]

AMFILOHIJE ISTAKAO

"Ne shvata se Njegoševo shvatanje islama"

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije svečano je sinoć, u porti Crkve Vaznesenjske u Toploj u Herceg Novom, otvorio manifestaciju "Trg od ćirilice", besjedom o Petru Drugom Petroviću Njegošu i jubileju 170 godina "Gorskog vijenca".

Mitropolit Amfilohije je kazao da "Gorski vijenac" počinje posvjetom Prahu oca Srbije, te je vezivanje Njegoša za Karađorđa od izuzetnog značaja pa i ovaj jubilej treba povezati sa 200 godišnjicom mučeničke smrti Vožda u Radovanjskom Lugu.

"Sveukupna istorijosofija Petra Drugog Petrovića Njegoša, njegovo bogoslovlje, poimanje i shvatanje sopstvenog srpskog naroda je ono što je važno ne samo za Njegoša i njegovo vrijeme, već i za naše vrijeme, što se naročito vidi i ogleda u 'Gorskom vijencu'. Kosovski zavjet kako ga mi nazivamo i Kosovo je sa Milošem Obilićem i Lazarom Hrebljanovićem osnovna potka Njegoševe misli: “Nada više nema ni u koga do u Boga i u svoje ruke. Nadanje se moje zakopalo na Kosovu u jednu grobnicu“. Njegoš ima proročko osjećanje Kosova, kao i za sveukupna zbivanja svoga vremena", istakao je Amfilohije, objavljeno je na internet stranici Mitropolije crnogorsko-primorske.

On je kazao da se Njegoš sučavao sa istim egzistencijalnim realnostima sa kojima se i mi danas suočavamo i da je to najbolje opisao je 1850. u jednoj rečenici koju je napisao poslije posjete Italiji: „Ja sam mučenik poslije dva uragana, evropejskog i azijatskog“.

"Teško je razabrat koji je uragan danas snažniji, moćniji. Azijatski uragan traje kod nas na Balkanu od Kosovskog boja 1389. godine i prožima sva evropska zbivanja. To potvrđuje i ono što se dogodilo poslije raspada bivše Jugoslavije u Bosni i Hercegovini i Kosovu i Metohiji, kada je Kosovo proglašeno nezavisnim i po prvi put u istoriji je postao većinski islamski prostor. Njegoš je već znao šta će se dogoditi, predosjetio je značaj rečenice u 'Gorskom vijencu' „nadanje je naše zakopano na Kosovu“. On je sudbinu svog naroda i same Crne Gore doživjeo kao Kosovski zbjeg", rekao je mitropolit crnogorsko-primorski.

On je istakao da je za "Gorski vijenac" bitno da je Njegoš hrišćanski mislilac i pisac, koji je osnovne istine vjere hrišćanske dubinski doživio. Kako je kazao, s jedne strane on brani pravu vjeru a sa druge sebe i svoj narod od onoga što naziva lažnom vjerom protiv koje se bori.

"Dakle, 'Gorski vijenac' je zaista dubinski doživljena tajna sopstvenog naroda i opšte čovječanstva. Danas mnogi Njegoša ili previđaju posebno u Crnoj Gori i proglašavaju za genocidnog pisca ne shvatajući svu širinu njegovog shvatanja, ne samo hrišćanstva nego i islama. Niko nije tako duboko doživio islam i u isto vrijeme svu tragiku sukoba krsta i polumjeseca", kazao je Amfilohije.

Takođe, on je istakao da Njegoš shvatio tragiku koja se prelama preko Evrope i Azije, "preko bića njegovog naroda koji je sačuvao ono što je primio od svojih predaka ili promjenio vjeru".

"Niko nije tako doživio tragiku ljudskog bića i postojanja na zemlji kao Njegoš, a sa druge strane niko nije tako izrazio duboku vjeru u pobjedu istine nad lažju, pravde nad nepravdom, Boga nad satanom, ljubavi nad mržnjom i sve to zapisao u 'Luči mikrokozme' i usto vrijeme u 'Gorskom vijencu'“, kazao je Amfilohije.

Četvrto izdanje manifestacije "Trg od ćirilice", koje će trajati do 28. avgusta, biće u znaku obilježavanje jubileja - 170 godina od štampanja "Gorskog vijenca", 1190 godina od rođenja Svetog Kirila Solunskog, 590 godina od upokojenja despota Stefana Lazarevića i 330 godina od oslobođenja Herceg Novog od Turaka.