Miodrag Lekić

Tri momenta uoči samita na Aljasci

1. Aljaska kao simbol i poruka  Sastanak Donalda Trampa i Vladimira Putina, zakazan za 15. avgust na Aljasci, već sada privlači veliku pažnju svjetske javnosti.

Пише: Miodrag Lekić Види све колумне

Mnogi ga vide kao potencijalno istorijski događaj, bez obzira na njegov konkretan ishod. Poslije ovog susreta, mnoge stvari u vezi s ratom u Ukrajini – nastavkom sukoba ili mirovnim inicijativama – postaće jasnije. Posebnu simboliku nosi mjesto susreta – Aljaska. Ta teritorija, koju je Rusija prodala SAD-u 1867. godine, u ovom kontekstu podsjeća na period kada su dvije velike sile mogle imati zajedničke interese, pa i trgovati teritorijama. Očigledno Aljaska ovdje postaje geopolitička pozornica s dubokim istorijskim prizvukom.  Druga značajna činjenica jeste da će se sastanak posvećen i ratu na evropskom tlu održati bez prisustva ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i bez direktnog učešća evropskih lidera. U saopštenjima Zelenskog i šest evropskih čelnika je izražena rezignacija, očigledno nezadovoljstvo zbog njihovog isključenja iz ovog formata

2. „Jalta na Aljasci“ ili tek geopolitička stanica?Pitanje koje se logično postavlja glasi: može li Aljaska postati nova Jalta – odnosno, mjesto dogovora koji će oblikovati budući svjetski poredak?

Uprkos nadama, realistična procjena je da Aljaska neće donijeti definitivan mir u Ukrajini. Ipak, mogla bi postati važan korak ka ublažavanju sukoba i otvaranju novih diplomatskih perspektiva. U tom smislu, analogije s Jaltom iz 1945. godine, gdje su saveznički lideri trasirali svjetski poredak nakon Drugog svjetskog rata, djeluju pretjerano. Ipak, ako bi ovaj samit otvorio put dogovoru, mogao bi se simbolički posmatrati kao Kazablanka 1943. – preteča Jalte 1945.Treba imati na umu da svijet danas ne funkcioniše na temeljima stabilnog međunarodnog sistema. Naprotiv, taj sistem je ozbiljno uzdrman, po ocjenama mnogih čak na ivici kolapsa. Teško da jedan sastanak, ma koliko važan, može odmah ponuditi novu viziju međunarodnog poretka. Ali ako otvori prostor za dalje pregovore, to će već biti značajan pomak.Predviđene teme samita su:- Ekonomski i politički odnosi SAD–Rusija- Ukrajina i mogući okvir za mirovni sporazum- Šira geopolitička i geoeekonomska pitanja od globalnog značaja  Samit će imati i diplomatske nastavke, u koje će biti uključeni i drugi ključni akteri – iz tzv. kolektivnog Zapada, kao i iz Globalnog Juga, pojmova sve prisutnijih u savremenom geopolitičkom vokabularu.

3. Bitka za interpretaciju rata  Bez obzira na to kako završi sastanak na Aljasci i šta će uslijediti, paralelno se vodi i nevidljiva, ali snažna “bitka za interpretaciju” rata u Ukrajini. Ko je pobijedio, a ko izgubio?

I kako to objasniti domaćoj i međunarodnoj javnosti?   

Od samog početka rata svjedočimo velikoj borbi propagande. U vremenu u kojem informacije i dezinformacije igraju presudnu ulogu jer je žestok rat vođen i na medijskom frontu. Nije slučajno što su sve strane angažovale brojne "komunikacijske specijalce" za oblikovanje javnog mnjenja, ponekad i po cijenu potpunog iskrivljavanja činjenica.  Čak i u demokratskim državama, određeni narativi su bili pažljivo konstruisani, iako je prostor za različita tumačenja ipak postojao.

U autoritarnim ili demokratski nekonsolidovanim sistemima, pluralizam u izvještavanju bio je gotovo nepostojeći.  Kao i u svakom ratu, i ovdje će neko biti pobjednik, a neko poražen – ne samo vojno, već i politički, strateški, ekonomski. Otuda već sada vidimo pripreme za ono što se u diplomatiji zove "spašavanje obraza" (eng. save face, fr. sauver la face) – pokušaji da se opravda ratno djelovanje, izbjegne poniženje i sačuva makar privid dostojanstva.  No, pravi sud o svemu tome moći će se dati tek kada se rat završi i kada budu poznata konačna mirovna rješenja. A prije toga – treba sačekati samit u petak na Aljasci.