dr Nikola Banićević

Nedovršeni san

Dramatičan je bio oktobar 1947. godine na Kašmiru. Posljednji guverner Indije, lord Mauntbaten, u svojoj rezidenciji Viceroy’s House u Nju Delhiju, privodio je kraju pakovanje ličnih stvari i dokumentacije britanske mandatne uprave. Prije nego što će se pozdraviti s budućim predsjednikom nezavisne Indije, Nehruom, primio je loše vijesti s Kašmira.

Пише: dr Nikola Banićević Види све колумне

Maharadža Hari Singh, koji je upravljao ovom regijom, bio je u panici, tražeći odgovor na pitanje, kome pridružiti kneževinu? Da li biti u sastavu Pakistana, Indije ili ostati nezavisan? Lord nije imao vremena za previše razmišljanja. Pisao je maharadži odmah i savjetovao da se u regiji održi referendum.

Vrijeme mira isticalo je, a maharadža je bio neodlučan. Bježeći od pakistanskih pobunjenika, zaputio se ka Nju Delhiju, dajući garancije za svoj život potpisivanjem Instrumenta o pristupanju. Kašmir postaje dio Indije. Maharadža je spasio svoj život, lord je napustio Indiju, a proizvod njihovih odluka i vladavine ostavio je ovaj region u zamrznutom konfliktu, koji traje i danas.

Na Kašmiru se ne dešava ništa novo. Sukob koji je trenutno u toku proizvod je drugog po obimu zamrznutog konflikta u svijetu, koji traje sedamdeset osam godina. Spor između Indije i Pakistana karakterišu četiri razloga.

Prvi razlog je u podjeli teritorije. Veći dio visoravni kontroliše Indija Džamu i Kašmir i Ladak, dok Pakistan upravlja dijelovima poznatim kao Azad Kašmir i Gilgit-Baltistan. Drugi razlog su religijske i identitetske razlike, koje lokalni i državni politički subjekti koriste kao povod za tenzije. Pakistan je muslimanska država, dok je Indija s većinskim hinduističkim stanovništvom.

Treći razlog je značajno prisustvo militantnih grupa i terorista. Indija optužuje Pakistan da podržava islamističke militante koji djeluju u indijskom Kašmiru, dok Pakistan tvrdi da podržava borbu Kašmiraca za nezavisnost. Indija je 2019. godine promijenila ustavni status Kašmira i ukinula mu autonomiju. Pakistan je oštro osudio ovaj čin, a vlast u Islamabadu je saopštila da će pomagati borbu za osamostaljenje Kašmira još više nego do tada. Ovo je ujedno i četvrti razlog. Taj potez Indije uslovio je pojavu militantnih snaga unutar indijskog Kašmira, koje se bore za nezavisnost od Nju Delhija.

Na bezbjednosnu dinamiku u ovom regionu utiču i vanregionalni akteri. NR Kina ima neriješene granične sporove s Indijom, uključujući oblast Aksai Čin, koju NR Kina kontroliše, a Indija smatra svojom teritorijom. Postoje snažne ekonomske i političke veze NR Kine s Pakistanom. Važan je ekonomski koridor koji prolazi kroz Gilgit-Baltistan, koji pripada dijelu Kašmira pod pakistanskom kontrolom, a Indija ga smatra svojom teritorijom.

Koridor je ključni dio kineske inicijative „Pojas i put“, pružajući Kini pristup Arapskom moru i Indijskom okeanu. SAD pokušavaju da u regionu održe diplomatski balans. Pozivaju na deeskalaciju sukoba, uzdržanost i dijalog. Ruska Federacija formalno podržava indijski suverenitet nad Kašmirom. Međutim, njeni zvaničnici i državni mediji ponekad koriste terminologiju koja ukazuje na neutralnost, nazivajući Kašmir „spornom teritorijom“.

Kriza koja se ponovo aktivirala na Kašmiru prije dvije sedmice, izazvala je indijske raketne napade na pakistanski dio visoravni. Tenzije su povećane uz prijetnju Pakistana da će odgovoriti. Ovo bi značilo produbljivanje sukoba i put ka novom ratu. Međunarodni faktori od uticaja imaju na umu da se radi o nuklearnim silama. Stoga će svako, iz sopstvenih, ali i globalnih interesa, nastojati da spriječi dalju eskalaciju sukoba.