dr Nikola Banićević

Jecaji sunca

Studentkinja elektrotehnike i mehanike na Nacionalnom univerzitetu Ruande, Immaculée Ilibagiza, imala je 22 godine kada je počeo genocid u Ruandi. Pripadnica Tutsi plemena, 7. aprila 1994. godine osjetila je strah za svoj život zbog početka genocida. U haosu koji je vladao na ulicama, ljudi su hapšeni i odvođeni na zvjerski način. Njen otac, u panici znajući da su sekunde dijelile od smrti, pokucao je na vrata katoličkog sveštenika iz plemena Huti, da traži pomoć.

Пише: dr Nikola Banićević Види све колумне

Sveštenik je otvorio svoja vrata širom i životom garantovao da će je sakriti. Ona i još jedna žena bile su skrivene u malom kupatilu kuće 91 dan, bez mogućnosti da glasno govore, kreću se i izlaze. Lovci na ljudske živote više puta su pretresali kuću, a koraci pripadnika milicije bili su jednaki otkucajima njihovih srca. Nakon izlaska na svjetlo dana, saznala je da je ostala bez svojih najbližih. Tokom sto dana trajanja genocida, Huti su ubili više od osamsto hiljada Tutsija i umjerenih Huta. Afrički kontinent zauvijek će ostati sa ožiljkom u vidu ljudskog lika, koji i danas još krvari.

Genocid će pokrenuti čitav niz sukoba različitog intenziteta između Ruande i Zajira, koji će kasnije promijeniti ime u Demokratsku Republiku Kongo, uz miješanje Ugande. Ovaj događaj promijenio je regionalnu demografsku i geopolitičku sliku regiona. DR Kongo naselilo je oko milion Huta, ali i pripadnika milicija koje su sprovodile genocid, usljed pada ruandskog režima. Desetogodišnji period mira, vlast u Ugandi iskoristila je da instalira i pomogne militantne grupe u DR Kongo, M23 i CNDP, u cilju ostvarenja sopstvenih interesa i borbe protiv Huta. Od ovog trenutka do danas M23 postaje značajna oružana snaga i politički subjekt, kao produžena ruka vlade Ugande.

Teritorijalne aspiracije Ugande prema DR Kongo su geostrateške i ekonomske prirode, utemeljene na etničkom sukobu Huta i Tutsija. Država je jedna od najbogatijih u svijetu prirodnim nalazištima zlata, dijamanata, kobalta i bakra. Njihova vrijednost na crnom tržištu je visoka, posebno za zlato. Prema podacima UN u 2024. godini, iznosila je 70 USD/g. Prodajom na crnom tržištu u prošloj godini ostvarena je dobit od 140 milijardi USD. Bez obzira na ovu činjenicu, NR Kongo, prema izvještaju Svjetske banke iz 2024. godine, spada u pet najsiromašnijih zemalja svijeta, u kojoj 73.5 % stanovništva živi sa manje od 2.15 USD dnevno. Novac se ilegalnim tokovima, putem M23 koja kontroliše rudnike, isnosi u Ugandu.

Geostrateški gledano, Uganda uticajem na ovu državu pokušava da postane regionalni hegemon.

U petak se očekuje potpisivanje novog mirovnog sporazuma između ove dvije države pod pokroviteljstvom SAD. Sporazum, između ostalog, ima za cilj privlačenje zapadnih investicija u rudarske sektore dvije zemlje i legalizaciju rudarstva. Ostaje nejasno koliko će se sporazum poštovati. On rješava pitanja teritorijalnog integriteta, trajnu zabranu neprijateljstava, razoružanje i integraciju paramilitantnih grupa u redovne oružane snage.

Evidentno je da region očekuje nova bezbjednosna dinamika. Da li će ona značiti trajan mir ili će sporazum biti samo tačka za pripremu novih borbi, ostaje da se vidi. Odsjaj afričkog sunca pokazat će da li će “krvavi dijamant” iz DR Konga izgubiti taj svoj epitet i zasijati nekim novim sjajem.