dr Nikola Banićević

Katastrofa bez presedana

Bena Albeda, djevojčica iz Alepa, septembra 2016. godine zajedno sa svojom majkom krila se između porušenih stambenih zgrada u potrazi za skloništem. Sakrile su se u jednom, koje će im biti utočište i nada za preživljavanje naredna četiri mjeseca. Evakuisane su u decembru. Strahote života obavijenog prašinom porušenih zgrada, tijelima umrlih i zvukom sirena i eksplozija obilježiće njen život zauvijek. U takvom okruženju sedmogodišnja djevojčica pokazala je sve strahote građanskog rata putem objava na Tviteru. Jedan od komentara je glasio: „Molim vas, zaustavite rat. Noćas je bilo bombardovanje. Umorna sam. Gladna. Bojim se. Pitam se da li ću preživjeti sutra.“

Пише: dr Nikola Banićević Види све колумне

Na drugoj strani, podsekretarka UN za humanitarna pitanja vodila je operaciju dostavljanja humanitarne pomoći u sirijskom građanskom ratu. Britanska diplomatkinja susrela se sa brojnim teškoćama u svom radu. Revoltirana takvim stanjem pred Savjetom bezbjednosti UN 2014. godine izjavila je: „Ljudi umiru svakog dana zato što ne možemo da im pružimo pomoć. To nije zbog nedostatka volje međunarodne zajednice, već zbog nedostatka pristupa i dozvola od strane sukobljenih strana."

Uzroci humanitarnih kriza su različiti. Kreću se od oružanih sukoba različitog intenziteta, preko djelovanja autoritarnih režima, do prirodnih katastrofa. Najteže humanitarne katastrofe nastaju upravo usljed sukoba i najčešće su građanskog, vjerskog ili etničkog karaktera. Njihov negativan uticaj na ljudsku bezbjednost je nemjerljiv. Gubitak života je najteža posljedica, koja nastaje usljed nedostatka osnovnih životnih namirnica, hrane, vode i medicinskih sredstava. Iz humanitarnih kriza nastaje dugotrajna posljedica po ljudsku bezbjednost – siromaštvo sa elementima ekstremnog.

Povećava se stopa kriminala, koja stvara dodatnu nesigurnost. Humanitarna katastrofa ostavlja i trajne psihološke posljedice u vidu stresa, PTSP sindroma i drugih mentalnih oboljenja. Krše se ljudska prava, a pored prava na život, tu su i prisilni rad i zloupotreba djece, koja se često regrutuju i šalju na ratišta.

U Gazi vlada haos, a nivo gladi je alarmantan. Prema najnovijem izvještaju Integrated Food Security Phase Classification (IPC), 1,95 miliona ljudi ili 93% građana Gaze suočava se sa nestašicama hrane. Dok UN apeluju da se sprovode njihovi planovi dostavljanja i podjele humanitarne pomoći, Izrael je dopustio dominantno izraelskoj organizaciji Gaza Humanitarna Fondacija (GHF) da se brine o distribuciji humanitarne pomoći u Gazi.

Sa druge strane, Izrael blokira i ometa dostavljanje i distribuciju humanitarne pomoći UN-a. Paketi koje GHF distribuira ne sadrže dovoljno namirnica za preživljavanje. Ova operacija pokazala je svoj neuspjeh time što su građani Gaze bez reda i haotično ušli u magacine i uzimali hranu. Prema informacijama AP, u metežu su poginula četiri Palestinca. Način distribucije hrane uz korišćenje biometrijskih isprava otežava građanima Palestine pristup pomoći. Dok mnoge države članice EU kritikuju i smanjuju saradnju sa Izraelom, čini se kao da Izrael koristi humanitarnu katastrofu kao još jedan od metoda za vođenje ovog rata.

Ljudski život danas je najugroženiji u Gazi. Gotovo je sveden samo na broj, što je nedopustivo. Mora prestati svako iskorištavanje ljudske patnje za postizanje političkih ciljeva. Humanost prije svega!