Mi.M. [ N1 ]

Kako pomoći gladnima u Gazi, Sudanu, Siriji…

Rat, bijeg, teror – njemačka organizacija „Pomoć gladnima u svijetu“ ima više posla nego ikad, dok se istovremeno državna pomoć smanjuje. Perspektive su sumorne, jer se sredstva za nerazvijene zemlje masovno smanjuju.

„Svaka jedanaesta osoba na svijetu gladuje. Klimatska kriza, ratovi, nejednakost i smanjenje sredstava ugrožavaju dosadašnje uspjehe u borbi protiv gladi.“ Zvuči pesimistično, gotovo očajno. A to je dio iz godišnjeg izvještaja njemačke organizacije za pomoć gladnima (Deutsche Welthungerhilfe) za 2024. godinu, koji je predstavljen u četvrtak, 24. jula, u Berlinu, piše DW.

Uprkos svemu, ova privatna humanitarna organizacija, koja se oslanja na državnu podršku i donacije, pokušava da ulije nadu: „Naš cilj – svijet bez gladi – i dalje je ostvariv, ali samo ako postane prioritet, ako postoji politička volja i dovoljno finansiranja.“

Čak 733 miliona hronično neuhranjenih

Pogled na stvarnost, međutim, pokazuje da trend već godinama ide dramatično u pogrešnom pravcu: trenutno 733 miliona ljudi širom svijeta pati od hronične neuhranjenosti. Od 2019. godine, taj broj je porastao za 152 miliona. A situacija će se, vjerovatno, dodatno pogoršati, s obzirom na to da su SAD i Njemačka – najvažniji međunarodni donatori – znatno smanjile svoje budžete za razvojnu saradnju i humanitarnu pomoć.

„Rezovi u budžetu koštaju ljudske živote. Ono što na papiru izgleda kao mjera štednje, za milione ljudi znači glad, bijeg ili čak smrt“, upozorava predsjednica organizacije Marlen Tijeme. Kako ističe, borba protiv gladi mora ostati politički prioritet, posebno u vremenu kada svijet pogađaju brojni ratovi i krize.

Najpogođeniji su, kaže, Palestinci u Pojasu Gaze i stanovnici Sudana – iako se o njima gotovo i ne govori. U tim i mnogim drugim regionima, humanitarnim organizacijama sve je češće onemogućen pristup, ističe generalni sekretar organizacije Matijas Moge. Humanitarnu situaciju u Gazi on opisuje kao jednu od najgorih koje je vidio za više od tri decenije rada.

Za 25 kilograma pšenice – 520 dolara

Prema izvještaju, više od 90 odsto stanovništva Gaze protjerano je od početka rata između Hamasa i Izraela. Gotovo dva miliona ljudi krajem 2024. zavisilo je od pomoći u hrani, a 345.000 bilo je na ivici smrti od gladi. „Čak ni naši službenici više nijesu imali šta da jedu“, kaže Moge. Džak od 25 kilograma pšenice koštao je 520 dolara. „To jasno pokazuje da više ničega nema.“

Za razliku od Gaze, patnje ljudi u Sudanu rijetko dospiju u medije. „Tamo gotovo niko ne odlazi – zato se o tome i malo zna“, naglašava Moge, ukazujući na ključnu razliku u medijskom izvještavanju. A upravo medijska pažnja često budi reakciju međunarodne zajednice i organizacija poput njegove.

Polovina stanovništva Sudana zavisi od pomoći

Od aprila 2023. godine sudanska vojska vodi krvave borbe s paravojnom grupom „Rapid Support Forces“. Više od 11 miliona ljudi raseljeno je unutar Sudana. Prema podacima Ujedinjenih nacija, oko 25 miliona ljudi – otprilike polovina ukupnog stanovništva – zavisi od humanitarne pomoći.

Rad humanitarnih radnika u Sudanu, prema Mogeu, spada među najopasnije u svijetu. „I dalje imamo ljude na terenu koji se, povremeno, moraju skrivati. Kad god uspijemo da dobijemo zalihe hrane, naši zaposleni pokušavaju da ih podijele – po cijenu sopstvenog života.“

Moge samokritično priznaje da su se katastrofe poput te često prepoznavale tek kada bi već bilo kasno. Zato je organizacija uspostavila sistem ranog reagovanja, kako bi mogla brže da odgovori na ratove, krize i posljedice klimatskih promjena.

Pomoć se tada isplaćuje unaprijed, objašnjava on: „Kako bi ljudi sačuvali bar dio onoga što imaju – stoku, novac, poljoprivredne alate – i da nakon katastrofe ne moraju da počinju sve ispočetka.“

Sirija: gotovo 15 miliona ljudi zavisno od pomoći

Još jedno žarište je Sirija, gdje se ni nakon promjene vlasti u decembru 2024. humanitarna situacija nije poboljšala. Gotovo 15 miliona ljudi ne može da obezbijedi osnovne obroke bez pomoći. Nakon 14 godina građanskog rata, privreda je potpuno razorena. Nedostaje svega – vode, hrane, struje, zdravstvenih usluga i škola.

Prema izvještaju, krajem godine cijena hljeba u Alepu skočila je za čak 900 procenata u roku od samo mjesec dana. Kako bi se snabdijevanje stabilizovalo, organizacija pruža podršku lokalnim pekarama.

Donacije od 87 miliona eura

Sirija je jedna od 37 zemalja i regiona u kojima organizacija trenutno djeluje, sarađujući na terenu s više od 300 partnera. Tokom 2024. godine, raspolagala je budžetom od oko 384 miliona eura. Od toga je 87 miliona stiglo iz donacija.

Najveći doprinos, 147 miliona eura, došao je od njemačkog Ministarstva za razvoj. Ostatak su obezbijedile međunarodne institucije poput Svjetskog programa za hranu UN-a i Evropske komisije.

Glad i sukobi – začarani krug

U izvještaju se ističe ključna poruka: „Glad i nasilni sukobi usko su povezani. Bez redovnog snabdijevanja hranom teško je izgraditi mir. A bez mira – gotovo je nemoguće iskorijeniti glad.“

U tom kontekstu, predsjednica Marlen Tijeme apeluje na međunarodnu zajednicu i njemačku vladu da u prvi plan stave politička i diplomatska rješenja.

„Ulaganja u oružje sama po sebi ne donose bezbjednost“, naglašava ona, kritikujući ogroman porast vojnih budžeta širom svijeta. I Njemačka planira da poveća vojna izdvajanja s dva na pet procenata BDP-a. Dok se ta budžetska stavka srednjoročno više nego udvostručuje, sredstva za hitnu humanitarnu pomoć Ministarstva vanjskih poslova za 2025. biće prepolovljena – na svega milijardu eura.

Istovremeno, izdaci za razvojnu saradnju padaju ispod dogovorene granice od 0,7 odsto BDP-a. „Na taj način, njemačka vlada ne odustaje samo finansijski, već i politički od svojih međunarodnih obaveza“, poručuju organizacije „Pomoć gladnima u svijetu“ i „Terre des Hommes“, još u junu. Za sada nema naznaka da bi ta politika mogla da se promijeni.