Mi.M. [ Danas.rs ]

„Nedjelja trijumfalne diplomatije“: Da li Si Đinping drži stvari pod kontrolom?

Kada je kineski lider Si Đinping organizovao svoju prvu paradu povodom obilježavanja kraja Drugog svjetskog rata 2015. godine, pored sebe je postavio dvojicu prethodnika u znak poštovanja i kontinuiteta vlasti.

Deset godina kasnije, nakon što je eliminisao domaću opoziciju i obezbijedio nezapamćen treći predsjednički mandat, Si je na paradi povodom 80. godišnjice u srijedu bio okružen ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom.

Lideri Komunističke partije Kine bili su raspoređeni među stranim gostima.

Paradi je prethodio visokoprofilni samit između Sija i indijskog premijera Narendre Modija tokom vikenda na sastanku Šangajske organizacije za saradnju (SCO) u Tjenđinu, kao i rijetka posjeta Tibetu prošlog mjeseca.

Ova demonstracija diplomatske moći, izdržljivosti i geopolitičkih ambicija pomogla je da se ublaže sumnje nekih posmatrača u vezi sa vitalnošću 72-godišnjeg predsjednika, s obzirom na povremena odsustva i još uvijek nepoznate planove o nasljedniku. Takođe je, kažu stručnjaci, pomogla da se skrene pažnja javnosti sa usporenog ekonomskog rasta, piše Rojters.

Dugovječnost je bila u mislima lidera dok su se penjali na tribinu na pekinškom Trgu Tjenanmen – Si i Putin su u trenutku kada su mikrofoni ostali uključeni razgovarali o transplantaciji organa i mogućnosti da ljudi žive i do 150 godina.

„Ova nedjelja trijumfalne diplomatije pokazuje da Si i dalje čvrsto drži uzde elite Komunističke partije“, rekao je Nil Tomas iz njujorškog think-tanka Asia Society. Pošto ne može da izgradi legitimitet na ekonomskom rastu kao njegovi prethodnici, Si se okrenuo nacionalizmu „kao načinu da to nadoknadi“, kaže Tomas.

„To je pokušaj da se pažnja skrene sa ekonomskih problema i da građani ponovo osjete ponos što su Kinezi, čak i ako svakodnevno osjećaju nezaposlenost, pad cijena nekretnina i stagnaciju plata“.

Si gradi imidž starijeg državnika

Si je dodatno naglasio svoj imidž starijeg državnika izborom odjeće: sivi kostim u stilu Mao Cedunga, u skladu sa njegovom prosijedom kosom – za razliku od crnih odijela njegovih kolega, i crne odjeće koju je nosio na paradi prije deset godina.

Njegov zamjenik, premijer Li Ćijang, čija je uloga u unutrašnjoj politici oslabila, bio je zadužen za relativno sporedne susrete sa liderima Malezije i Uzbekistana.

Visokoprofilne susrete sa Kimom, Modijem, turskim predsjednikom Erdoganom i drugima, obavio je Ćai Ki, koji vodi Centralni sekretarijat partije i odgovoran je za njenu ogromnu administraciju.

Na zahtjev Rojtersa za komentar, kinesko Ministarstvo spoljnih poslova uputilo je na transkripte konferencija za medije vezanih za nedavne diplomatske događaje, ističući partnerstva sa zemljama u razvoju i pozicionirajući Peking kao posvećenog partnera miroljubivog razvoja i međunarodne saradnje.

Udari Trampa a doček kod Sija

Mnoge zemlje čiji su lideri prošle nedjelje posjetili Kinu pogođene su trgovinskim tarifama koje je ove godine uveo američki predsjednik Donald Tramp – uključujući i Indiju, koja i dalje kupuje rusku naftu, uprkos zapadnim sankcijama zbog Putinove invazije na Ukrajinu.

Jedan od najupečatljivijih momenata ovog diplomatskog susreta bio je kada su Modi i Putin, držeći se za ruke, prišli Siju da razgovaraju, naglašavajući lične tenzije između Trampa i Modija, kao i neuspjeh Vašingtona da Indiju, tradicionalno nesvrstanu, privuče kao protivtežu Rusiji i Kini.

„Na kraju krajeva, jedan od najvećih pokretača ovog demonstriranja solidarnosti u SCO jeste američka politika,“ rekla je Iven Pej, direktorka konsultantske firme Trivium China.

Tramp, koji je paradu opisao kao „prelijepu“ i „veoma, veoma impresivnu“, ironično je objavio na društvenim mrežama da Kina sarađuje sa Putinom i Kimom da bi „kovali zavjeru protiv Sjedinjenih Američkih Država“.

Kremlj je odgovorio da se ne radi o zavjeri i ukazao da su Trampovi komentari bili ironični.

Si kao predvodnik zemalja u razvoju

Analitičari navode da Sijeva diplomatska ofanziva pokazuje ambiciju Kine da se predstavi kao pouzdan partner zemljama u razvoju, nudeći benefite poput investicija i čak novu razvojnu banku – što je veliki korak naprijed za SCO, koji se tokom godina proširio da uključi i Indiju, Pakistan i Iran.

„Kineska poruka da je stabilnija i pouzdanija alternativa Sjedinjenim Državama odzvanja u velikim dijelovima svijeta, posebno u Aziji, gdje se SAD sve više doživljavaju kao ratoborna sila“, rekao je Erik Olander, glavni urednik China-Global South Project, istraživačke agencije.
„Mnoge zemlje u razvoju i srednje sile možda i dalje sa rezervom gledaju na kineske inicijative za upravljanje i razvoj, ali Kina makar nudi viziju budućnosti – što je ključno za ekonomije sa mladom populacijom koja traži bolje mogućnosti za zapošljavanje,“ rekao je Olander.

Izazovi ostaju uprkos uspjesima

Si se suočava sa ozbiljnim izazovima u upravljanju ovom velikom i često neujednačenom koalicijom dok razmatra mogućnost četvrtog mandata 2027. godine, čime bi dodatno učvrstio svoj status najmoćnijeg kineskog lidera poslije Mao Cedunga.

Ukorenjene spoljnopolitičke pozicije Kine, uključujući teritorijalne sporove i industrijske subvencije koje preplavljuju strana tržišta jeftinim izvozom, vjerovatno će ostati tačke tenzije, navode stručnjaci – dok duboko nepovjerenje Indije prema Kini neće nestati zbog jednog kratkog sastanka.

„To ne mora nužno da označava veliki zaokret ka Kini kao novom vođi međunarodnog poretka,“ zaključio je Nil Tomas iz Asia Society.