Mi.M. [ Mina ]

Na evropskom putu rezultati presudni, retorika i puko usvajanje zakona nedovoljno

Najava da će Evropska komisija (EK) predstaviti plan internih reformi znači da Evropska unija (EU) priprema teren za nove članice, kazala je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović, dodajući da sa crnogorske strane nije dovoljna retorika i puko usvajanje zakona, već da su presudni konkretni rezultati.

Marović je agenciji MINA kazala da najava reformi unutar Unije za Crnu Goru može značiti veću predvidivost procesa i potencijalno brže donošenje odluka o zatvaranju poglavlja, ali i vrlo malo ukoliko Crna Gora nema rezultate, ili ako dio država članica nastavi da vodi skeptičnu politiku prema proširenju.

Komentarišući najavu da će EK predstaviti dokument pod nazivom „EU spremna za proširenje: pregled politika i reformi“, i to u paketu sa Godišnjim izvještajem o proširenju (uključujući i one po zemljama), krajem oktobra ili početkom novembra, Marović je rekla da to znači da Unija priprema teren za nove članice i da se paralelno radi i na njenom jačanju i širenju.

Kako je pojasnila, dokument će najvjerovatnije biti u formi smjernica, bez uvođenja obavezujućih normi, i to kao komunikacija/radni dokument kojim EK daje pravac i smjernice državama članicama za dalju raspravu.

“Takvi dokumenti, iako formalno neobavezujući, imaju veliku političku težinu jer postavljaju okvir i kalendar budućih odluka Savjeta i Evropskog savjeta”, istakla je Marović.

Ona je pojasnila da bi sam sadržaj dokumenta trebalo da se naslanja na Komunikaciju EK iz marta prošle godine, koja je identifikovala četiri ključna pravca reforme.

Ti pravci odnose se na vrijednosti (vladavinu prava) – jačanje mehanizama nadzora i garancija da nove članice dijele iste standarde sa 27 postojećih, ključne politike EU – od jedinstvenog tržišta do poljoprivrede, kohezije i digitalne tranzicije te šta podrazumijevaju neophodne promjene.

Treći pravac obuhvata budžet i finansije – prilagođavanje višegodišnjeg finansijskog okvira i potencijalno novih „vlastitih prihoda“ kako bi se obezbijedila sredstva i za nove članice, dok je četrvrta usmjeren na institucionalno funkcionisanje – broj komesara, način glasanja, jačanje uloge Evropskog parlamenta.

“Kao što se može vidjeti na prvi pogled vidjeti, neće biti jednostavno postići konsenzus o ovim pitanjima”, navela je Marović.

Ipak, kako smatra, bez obzira na konačne reforme, poruka je da EU radi na svojoj unutrašnjoj spremnosti, a kandidati na ispunjavanju mjerila.

“I to je u skladu sa preporukom koja godinama dolazi sa Zapadnog Balkana – da ova dva procesa moraju ići paralelno. Ideja je i da se kandidati ohrabre, ali i da im se jasno stavi do znanja da kriterijumi ostaju na snazi”, rekla je Marović.

Prema njenim riječima, kada država završi svoj dio posla, Unija bi, makar u teoriji, trebalo da bude institucionalno i finansijski sposobna da je primi bez odlaganja.

“Dakle, za Crnu Goru ovo može značiti veću predvidivost procesa i potencijalno brže donošenje odluka o zatvaranju poglavlja. Ali, može značiti i vrlo malo – ukoliko mi nemamo rezultate ili ako dio država članica nastavi da vodi skeptičnu politiku prema proširenju”, ocijenila je Marović.

Ona je istakla da je Crna Gora i dalje najozbiljnija kandidatkinja za članstvo jer ima IBAR i mapu puta za zatvaranje poglavlja, ali da sada mora pokazati veći stepen odlučnosti i opredijeljenosti.

“Nije dovoljna retorika, niti puko usvajanje zakona. Presudni su rezultati – pravosnažne presude, konfiskacija imovine, nepristrasnost i stručnost sudija i tužilaca, stvarna zaštita medijskih sloboda. Što prije pokažemo ovakve rezultate, prije ćemo ubijediti države članice koje se još kolebaju oko prijema novih članica”, kazala je Marović.

3. S obzirom na aktuelne izazove unutar same Unije i u njenom susjedstvu, kako tumačite to što se tako intenzivno razgovara o proširenju? Koliko pritisak da se region stabilizuje utiče na spremnost EU da progleda kroz prste kada je riječ o unutrašnjim slabostima Crne Gore?

Na pitanje o intenzivnim razgovoriam o proširenju u Uniji s obzirom na unutrašnje i izazove u susjedstvu, Marović je istakla da je razlog za intenzivne rasprave prije svega geopolitika: rat u Ukrajini, regionalna stabilnost i maligni uticaji i dalje guraju proširenje u prvi plan.

“To znači da će biti nastavljen pristup započet Planom rasta – postepeno uključivanje u jedinstveno tržište i pristup fondovima uz ispunjavanje određenih uslova, iako je sada nejasno kada bi moglo doći do integracije u nekim oblastima koje su obuhvaćene reformskim agendama jer se, uz ovakav obim aktivnosti, to ne može uskoro desiti”, rekla je Marović.

Na pitanje o mogućnosti da EU progleda Crnoj Gori kroz prste usljed pritisaka za stabilizacijom, Marović je naglasila da ne postoje „olakšice“ kada je riječ o ključnim reformama: vladavina prava, medijske slobode i izborni okvir ostaju crvene linije.

“Moguće je da se pojave aranžmani prema kojima bi neke sektorske reforme bile završene tek nakon ulaska, uz monitoring mehanizam, što je i kao što sam već rekla predmet reforme unutar same Unije, ali samo ako država prethodno pokaže jasnu odlučnost i napravljen zaokret kod temeljnih reformi”, poručila je Marović.

Na pitanje šta bi moglo biti u narednom peridu najspornije na evropskom putu Crne Gore, Marović je kazala da su sva pitanja koja se pominju u javnosti, od implementacije medijskih zakona, preko izbora sudija Ustavnog suda, pa sve do komplikovanih zahtjeva u okviru poglavlja 27, kompleksna.

“Najprije, imenovanja u pravosuđu ne smiju izgledati kao politička trgovina – samo sistem zasnovan na zaslugama daje kredibilitet”, navela je Marović.

Prema njenim riječima, potrebno je i da postoje jasni mehanizmi za evaluaciju rada policije, sudija i tužilaca.

“Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, najteže je zbog ogromnih finansijskih i administrativnih potreba – bez strateškog planiranja, projekata i jasnih rokova, pa i prelaznih, nema napretka”, istakla je Marović.

Kako je istakla, polarizacija društva i revizionistički narativi dodatno slabe konsenzus koji je potreban za evropski kurs.

“Politički akteri bi morali da pokažu minimum zrelosti, jer sve drugo vodi ka usporavanju procesa bez obzira na potencijalne formalne rezultate”, rekla je Marović.

Na pitanje koliko bi poglavlja se može ili mora zatvoriti do kraja godine u odnosu na zadati cilj članstva do 2028. godine, Marović je ukazala na postojeću mapu puta i najavu da Vlada računa na privremeno zatvaranje pet poglavlja (uz jedno zatvoreno u junu), plus potencijalno i poglavlja 31 ako se otklone blokade.

“To je maksimum i nemoguće ga je „prebaciti“, jer fokus naše administracije nije bio na ostalim poglavljima”, naglasila je Marović.

Kako je kazala, teško je davati prognoze da li će se to stvarno i desiti zbog načina komuniciranja, čestih obećanja i diskrepansi između populizma i stvarnog stanja.

“Ako zatvorimo sve što je mapa puta predvidjela za prošlu i ovu godinu, možemo reći da proces ide po planu”, navela je Marović, dodajući da taj plan jeste od starta bio ambiciozan.

“Jer za 2026. godinu predviđa čak 20 poglavlja, ali ako se dinamika zadrži, to šalje dobar signal Briselu i državama članicama, posebno što je na ovakav plan EK dala zeleno svjetlo”, rekla je Marović.

Prema njenim riječima, u tom slučaju bi bio red da EU odgovori politički – kroz jasan, obavezujući okvir narednih koraka.

Na pitanje o poglavlju 31 - Spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika koje nije zatvoreno zbog blokade Hrvatske, Marović je rekla da bi se to poglavlje moglo zatvoriti uskoro, pod uslovom da cenogorska strana ponovo ne isprovocira Hrvatsku koja ima bolju pregovaračku poziciju.

“Ako su tačne informacije medija o određenim pomacima u sporu između Crne Gore i Hrvatske – koje, uslovno rečeno, podrazumijevaju „vraćanje na stanje prije Rezolucije o Jasenovcu“, uz formalizovanje i rješavanje pitanja kao što je odšteta osobama koje su bile zatočene u logoru u Morinju – to otvara put da Zagreb povuče veto i omogući zatvaranje poglavlja 31”, rekla je Marović.

Kada će se to desiti, kako je istakla, zavisi od brzine kojom će pomenuta pitanja biti formalizovana, ali i od političke procjene Zagreba kada im to može donijeti korist.

“Zatvaranje poglavlja 31 moglo bi se desiti i do kraja godine, a svakako uskoro, pod uslovom da naša strana ne isprovocira Hrvatsku i ponovo ne zakomplikuje proces, jer, kao EU država članica, ali i zbog naših grešaka oni imaju bolju pregovaračku poziciju”, zakljućila je Marović.