Nataša Novović

Ni zrno pijeska, ni grana šume

Važi li isti Ustav na svakoj stopi Crne Gore? Reko bi se - ne. Ono što je za Jug propast svijeta, za Sjever je blagodet.

Пише: Nataša Novović Види све колумне

Počelo je skoro kao dosjetka: Ako je Alabar tako dobar, što želi ulcinjsku Veliku plažu i ulaganja na primorju, a ne investicije na sjeveru?

Savršeno je nejasno zašto neko od bilo kog investitora, pa i od Alabara traži da bude dobar, obazriv ili da na bilo koji način pokazuje zanimanje za to kome šta odgovara. To je kao da iznesete jaja na pijacu i kažete da se prodaju samo ona od žutih kokošaka kupcima koji imaju plave oči. Ili tako nešto.
Kad je to kapital imao i mogao da ima obzira, da se ne pominje duša? Poučan je onaj vic o škopiji koja se udavila jer je ubola životinju koja je trebala da je prenese preko rijeke. U samrtnom času, na pitanje: 'Zašto, kad ćeš se i ti udaviti', škorpija je rekla: 'To mi je u prirodi'. Ista stvar sa kapitalom.

I dok su se tamo dolje podigle nevladine organizacije, 'slobodni' intelektualci, ekolozi, glavolozi, razne medijske mustre i ostalo, u brdima su šume, prostor, vazduh, kiseonik i ljepota, ponizno ponuđeni. Jelovica, Bjelasica, Hajla… na tanjiru.

Prava trka nastala je među sjevernim i ponekim drugim opštinama u tome ko će bolje i brže da ponudi projekat kojim se, jednako kao u Ulcinju, potencijalno prodaje đedovima. Ne zna se je li riječ o projektima koji su, eventualno, preostali od svih onih grantova za koje iste te opštine godinama nijesu imale ništa da ponude.

Podrška medija nije izostala. Javljeno je da će investitor Mohamed Alabar preusmjeriti interesovanje ka sjeveru zemlje. Prema informacijama iz Ministarstva za javne radove, gotovo sve sjeverne opštine – Berane, Žabljak, Plav, Mojkovac, Bijelo Polje, Rožaje, Kolašin, Andrijevica, Gusinje, Petnjica i Šavnik – dostavile su konkretne prijedloge investitorima. Riječ je o projektima koji uključuju izgradnju ski-centara, hotela visoke kategorije, luksuznih eko naselja, revitalizaciju istorijskih lokaliteta, razvoj seoskog turizma i obnovljivih izvora energije, javila je Pobjeda.

Redom: Žabljak nudi razvoj i izgradnju dva skijališta sa međusobnim povezivanjem gondolama; razvoj turističkog kompleksa na lokalitetu Gorske oči i izgradnju hotela u blizini skijališta Savin kuk.

Berane na raspolaganje stavlja projekat “Jelovica Luxury Retreat i priču oko aerodroma Berane.

Rožaje ima da ponudi Ski-centar „Hajla-Štedim“.

Plav bi dao Planinu Bogićevicu kao lokaciju veliki turistički projekat, dok Mojkovac servira Bjelasicu za razvoj skijališta i obnovu srednjovjekovnog grada Brskovo.

Bjelopoljcisu poslužili Đalovića pećinu, kao i svoj dio Bjelasice 'povezivanje više skijališta između tri opštine'.

Kolašin takođe nudi Bjelasicu za razvoj turističkog kompleksa i skijališta

Opština Petnjica imala bi na meniju zemljište za organsku poljoprivredu, Radmansku klisuru sa idejom da tu neđe budu i sportsko-turistički sadržaji i arheološko-avanturistički park, a tu su i seoski turizam, kao i izgradnja zdravstvenih i rehabilitacionih centara. Nijesu zaboravleni ni obnovljivi izvori energije – solarne elektrane.

Andrijevica ima projekat za Jelovicu - izgradnja gondola, žičara i ski-staza na strani Bjelasice, a Gusinje na pazar iznosi turističke komplekse na teritoriji katuna Koljenovića (startna pozicija panoramske gondole prema planini Bor), kao i „Gusinje na vodi“duž obale rijeke Ljuče, na obalama rijeka Vruje i Grlje izgradnju hotelskih turističkih kompleksa.

Opština Šavnik bi dala energiju vjetra za izgradnju vjetroparkova i turistički rizort „Pošćenje“.

Zanimljiva činjenica: predstojeća posjeta predsjednika sjevernih opština Dubaiju biće ključna za dalje konkretizovanje ideja i predstavljanje projekata.

Eto tako.

Iako mnogo glasova govori da nije, možda je Alabar, osnivač kompanije ,,Eagle Hills“, idejni tvorac tržnog centra Dubai Mall i pokretač desetina megaprojekata širom svijeta, zaista naklonjen održivom razvoju.

Mediji naklonjeni DPS-u nude sliku investitora sa ljudskom likom: „Kada Mohamed Alabar govori o svojim uspjesima, ne pominje visoke zgrade, luksuzne hotele ili milijarde dolara. Umjesto o nekretninama, govori o svojoj majci, skromnoj sobi u kojoj je odrastao sa dvanaestoro braće i sestara, obrazovanju koje mu je promijenilo život – i o dvanaestoro unučadi koje danas smatra svojim najvećim dostignućem“.

Krasno. Samo još da vidimo hoće li unučad više voljeti more ili planine.

Nego, sve i ako se prihvati poniženje koje su stanovnicima sjevera priredili njihovi izabrani predstavnici, ostaje pitanje ustavnosti.

Akcija za ljudska izrazila je zabrinutost zbog povrede Ustava Crne Gore prilikom usvajanja Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata,  koji omogućava realizaciju projekata u oblasti "razvoja turizma i nekretnina mješovite namjene" na teritoriji Crne Gore.

U toj nevladinoj organizaciji podsjećaju da je Skupština Crne Gore taj zakon usvojila prostom većinom, sa 46 glasova, iako član 91 stav 3 Ustava Crne Gore propisuje da zakoni koji ureðuju imovinska prava stranaca moraju biti donijeti dvotrećinskom većinom svih poslanika u Skupštini Crne Gore, što znači da je najmanje 54 glasova potrebno. Najavljuju da će podnijeti inicijativu za ocjenu ustavnosti.

HRA upozorava da Sporazum preširoko definiše javni interes što ozbiljno ugrožava pravo građana Crne Gore na mirno uživanje imovine na područjima pomenutim u sporazumu (sjever i jug Crne Gore). Brinu i zbog netransparentnog proglašenja javnog interesa za ostvarivanjem neidentifikovanih poslova koji mogu ugroziti pravo svojine nesagledivog broja građana, sa takođe nesagledivim posljedicama po zaštitu životne sredine, koja je ključna odlika Crne Gore, ekološke države.

Da nije tako osjetljivo, možda bi se i koji red mogao napisati i o 'vjeri i večeri'. Pošto jeste, ostaje samo pitanje - zašto je zrno pijeska vrednije od lista bukve? Uz svo poštovanje pijesku, od njega se ne diše.

Pitanje - ko će da živi u Gusinju na vodi kad i u ovome na zemlji fali naroda i slične priče, za neki su drugi dan.