Nikola Banićević

TRGOVINA LJUDIMA

Ljudski život kao roba

Trgovina ljudima je krivično djelo, sa direktnim uticajem na ljudski život i dostojanstvo. Radnja se sprovodi na organizovan način, pa se radi o pojavnom obliku organizovanog kriminala. Ljudski život se posmatra kao roba kojom se trguje na crnom tržištu. Za sobom povlači i prisustvo drugih organizovanih kriminalnih radnji, kao što su trgovina narkoticima, oružjem i ilegalne migracije. S obzirom da se radi o prijetnji po ljudsku bezbjednost međunarodnog karaktera, odgovor nadležnih oragana i službi mora se temeljiti na kooperativnom modelu.

Пише: Nikola Banićević Види све колумне

Piše: mr Nikola Banićević (predavač i doktorand na Humanističkim studijama, UDG na smjeru Međunarodna bezbjednost)

Trgovina ljudima odnosi se na radnje regrutovanja, transporta, prenosa, zbrinjavanja ili prijema ljudi primjenom sile, prevare ili obmane. Cilj je da se njihovom eksplotacijom stekne profit. Trgovina ljudima u direktnoj je vezi sa krijumčarenjem migranata. Trgovci ljudima i krijumčari putem organizovanih mreža koriste muškarce, žene i djecu, zloupotrebom njihove ranjivosti, očaja i potragom za boljim životom. Njeni pojavni oblicu su: trgovina randnom snagom, trgovina u cilju seksualne eksplotacije, trgovina djecom, dužničko ropstvo, prisilni brak i trgovina ljudskim organima.

Jedan od težih oblika ovog krivičnog djela je trgovina djecom. Prema podacima UNICEF najrizičniji regioni su subsaharska Afrika, Centralna Amerika i Karibi. U ovim regionima od ukupnog broja žrtava trgovine ljudima 62 % do 64 % su djeca. Zbog uzrasta, straha od trgovaca, nedostatka informacija o svojim pravima, straha od stigmatizacije i nepovijerenja u državne institucije, djeca rijetko bivaju identifikovana kao žrtve trgovine ljudima. Posebno su ranjiva djeca koja spadaju u grupu migranata i izbjeglica sa ratom zahvaćenih područja. Navedene životne okolnosti čine ih izuzetno podložnim nasilju, zlostavljanju i eksploataciji.

Skoro polovina ove djece bila su žrtve prinudnog rada i seksualne eksploatacija. Međunarodne organizacije za migraciju u izvještaju iz 2023. godine koji je uključivao analizu stanja u 186 država, utvrdila je da su 18,3 % žrtva trgovine ljudima bila djeca. Izvještaj je pokazao da su dječaci gotovo dvostruko češće bili meta trgovine nego djevojčice.

Trgovina radnom snagom, poznata je i pod nazivom prinudni rad, i predstavlja kontrolu i eksploataciju osobe za njen rad ili uslugu, korišćenjem sile, prijetnje i prevare. Ona često uključuje veoma loše i nebezbjedne uslove rada, zlostavljanje, izuzetno dug radni dan i nepravedne ili nepostojeće plate.

Najugroženije grupe su strani državljani sa ilegalnim boravkom, osobe u dužničkom ropstvu i beskućnici. Žrtve se zlostavljaju, prijeti im se ropstvom na osnovu duga, oduzima im se novac i identifikaciona dokumenta. Trgovci ljudima prijete deportacijom ili da će povrijediti njihove porodice. Prema izvještaju Međunarodne organizacije rada u 2021. godini, 49.6 miliona ljudi živjelo je u savremenom ropstvu, od kojih je 27.6 miliona bilo u prisilnom radu, 17.3 miliona je eksploatisano u privatnom sektoru, 6.3 miliona u prisilnoj komercijalnoj seksualnoj eksploataciji i 3.9 miliona u prisilnom radu koji nametnu država.

Borba protiv svih oblika trgovine ljudima primarna je aktivnost državnih organa i službi. Pomoć u toj borbi treba da dođe od šire društvene zajednice, kroz intedisciplinarni pristup. Ljudski život nije roba na tržištu, već je svakome od nas dat da ga živimo dotojanstveno uz poštovanje ljudskih prava i sloboda, koja su nedljeljiva kategorija i pripadaju svim ljudima.