Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Kolumne

30. 05. 2023. 07:06   >>  07:06 3

STAV

Litijumska „groznica“ obilježiće naredne decenije

Ukoliko se 19. vijek veže za zlatnu, a 20. za naftnu groznicu i trku u naoružanju, u tom slučaju će 21. vijek obilježiti – litijum.

Trka za litijumom dijeli sličnosti sa ovim istorijskim paralelama, uz određene, reklo bi se bitne, razlike. Primarno, litijum nije plemeniti metal kao zlato, već predstavlja ključni mineral koji se prvenstveno koristi u tehnologijama skladištenja energije. Njegov značaj leži u ulozi koju ima u unapređenju rješenja za čistu energiju i smanjenju efekata staklene bašte, a ne u njegovoj suštinskoj vrijednosti. Kao rezultat toga, fokus litijumske trke nije samo na akumulaciji bogatstva, već i na obezbjeđivanju strateške pozicije u globalnoj tranziciji na obnovljivu energiju.

Uloga litijuma u tehnološkom svijetu


Kao najlakši među do sada poznatim metalima, litijum igra ključnu ulogu u svijetu tehnologije, prije svega zbog svog značaja u litijum-jonskim baterijama, koje se uveliko koriste u različitim elektronskim uređajima i tehnologijama.

Baterijski sistemi: Litijum-jonske baterije su neizostavan izvor napajanja za širok spektar prenosivih elektronskih uređaja, uključujući pametne telefone, laptopove, tablete, pametne satove, bežične slušalice itd. Ovakve baterije nude visoku „gustinu“ energije, omogućavajući uređajima da rade duži vremenski period bez potrebe za čestim punjenjem.

Električna vozila: Litijum-jonske baterije predstavljaju okosnicu ove industrije, napajajući njihove motore i obezbjeđujući neophodnu energiju za sve udaljenija putovanja. Upravo ta visoka gustina energije litijum-jonskih baterija omogućava električnim automobilima da postignu značajne udaljenosti vožnje sa jednim punjenjem, rješavajući tako primarni izazov u širokom usvajanju transporta ove vrste.

Skladištenje obnovljive energije: Litijum-jonske baterije su neophodne za skladištenje energije proizvedene iz obnovljivih izvora poput solarne energije i energije vjetra. One olakšavaju efikasnu integraciju obnovljive energije u električnu mrežu time što skladište viškove električne energije tokom perioda kada je visoka proizvodnje, a zatim i „ispuštaju“ istu tu energiju, kada je potražnja za njom velika ili je pak proizvodnja na niskom nivou.

Vojne svrhe: Baterije ovog tipa, koriste se u vazduhoplovstvu, kao i vojnom sektoru. Svoju svrhu pronalaze u satelitima, bespilotnim letjelicama i raznim vojnim aplikacijama.

Značaj litijuma u ​​svijetu tehnologije leži u njegovoj sposobnosti da obezbijedi pouzdana rješenja za skladištenje energije visokih performansi. Kako tražnja za prenosivom elektronikom, električnim vozilima i sistemima za obnovljivu energiju nastavlja da raste, uloga litijuma u ​​unapređenju tehnologije i oblikovanju održive budućnosti postaje sve značajnija.


Svjetske zalihe litijuma

Rezerve litijuma su geografski koncentrisane, sa dominantnim natpolovičnim količinama, koje se nalaze na južnoameričkom tromeđu Bolivije, Argentine i Čilea.

Države koje takođe mogu da se pohvale sa posjedovanjem značajnih količina su Australija, Kina, SAD ali i neke afričke države kao što su Zimbabve i DR Kongo.

Druge države poput Njemačke, takođe su identifikovale značajna ležišta litijuma i istražuju ekološke načine da iskoriste ovaj resurs. Primjera radi, u toj državi su u pitanju rezerve od nekoliko miliona tona litijuma, čija je količina dovoljna da opskrbi više od 50 miliona električnih automobila, a ipak čini svega 3% svjetskih istraženih resursa.

Tango Amerike i Kine

Kada je industrija litijuma u pitanju, Kina se etablirala kao dominantna struktura. Posjeduje značajne sopstvene rezerve, a nakon značajnih ulaganja u eksploataciju i preradu litijuma u ​​inostranstvu, kontroliše značajan udio u globalnom lancu snabdijevanja litijumom. Kineske kompanije su obezbijedile dugoročne ugovore o snabdijevanju litijumom, stekle strateške rudarske pozicije u Južnoj Americi i ojačale svoju dominaciju nad proizvodnjom baterija, dajući im značajnu prednost na tržištu.

Dovoljno je istaći da je vlada Narodne Republike Kine, još 2016. uvrstila 24 strateška minerala, među kojima je i litijum, u Nacionalni plan za mineralne resurse. U planu se navodi i da su minerali ključni za „očuvanje nacionalne ekonomske bezbjednosti, bezbjednosti nacionalne odbrane i razvoja strateških novih industrija."

Sa druge strane Tihog okeana, ili možda Atlantika zavisno kako posmatrate, Sjedinjene Američke Države pomalo kasne na „žurku“ ali ipak prepoznaju strateški značaj litijuma i preduzimaju korake da smanje svoju zavisnost od stranih izvora. Bajdenova administracija je naglasila potrebu za jačanjem domaće proizvodnje i obezbjeđivanjem pouzdanog lanca snabdijevanja kritičnim mineralima, uključujući litijum. Ulažu se značajni napori kako bi se razvili i proširili domaći projekti rudarstva litijuma, kao i da se pojednostavi proces izdavanja dozvola i podstaknu ulaganja u tehnologije ekstrakcije litijuma.

Tango dviju sila, upravo će se desiti tamo odakle i potiče, u Argentini, pri čemu će se balrum produžiti i na sjeverozapadnom tromeđu.

Zbog gorenavedenog, ne treba da iznenadi ni izjava generala Laure Ričardson, komandanta Južne komande Sjedinjenih Američkih Država, koja je upozorila da Kina „nastavlja da širi ekonomski, diplomatski, tehnološki, informacioni i vojni uticaj u Latinskoj Americi i na Karibima", tokom prezentacije pred Odborom za oružane snage Predstavničkog doma u martu ove godine.

„Ovaj region je bogat resursima i ja se brinem zbog zlonamjernih aktivnosti naših suparnika koji to iskorišćavaju, pretvarajući se da samo ulažu dok zapravo izvlače rude", rekla je.

Govoreći o južnoameričkom „litijumskom trouglu", ona dodaje da su „agresivnost Kine i njen rad na terenu sa litijumom veoma uznapredovali i veoma su pojačani."

Dok Kina ulaže ogromna sredstva u proizvodnju baterija u Južnoj Americi, čime doprinosi dodatoj vrijednosti zemlji domaćinu, Sjedinjene Države su više fokusirane na tradicionalni uvoz sirovina. Gledajući iz ekonomskog ugla, ne treba da čudi da je latinoameričkim državama prvi kineski model znatno atraktivniji.


Buduće južnoameričke sile

Argentina, Bolivija i Čile zajedno posjeduju značajne rezerve litijuma, od kojih je poslednji već sada, uz Australiju, najveći „proizvođač“ litijuma na svijetu. Shvatajući stratešku vrijednost litijuma, ove tri zemlje pokušavaju da maksimiziraju svoju kontrolu nad njegovim vađenjem i preradom. Bolivija je, na primjer, nacionalizovala svoje resurse litijuma kako bi zadržala državnu kontrolu nad industrijom. U međuvremenu, Argentina i Čile aktivno promovišu investicije litijuma i podstiču partnerstvo sa međunarodnim kompanijama kako bi dalje razvijale svoje rezerve litijuma.

Novi čileanski predsjednik Gabriel Boric, inače hrvatskih korijena, želi da ispred države sklopi partnerstva na relaciji javni-privatni sektor, prema kojima bi država bila većinski vlasnik, po uzoru na bolivijski model.

Kada govorimo o kineskim investicijama u ovom dijelu svijeta, upravo tri pomenute države planiraju da iskoriste dobijenu tehnologiju i kapital za promociju i unapređenje lokalnih industrija, pokrećući sveobuhvatan ekonosmki rast.

Samo u Boliviji, kineske kompanije obavezale su se na milijardu dolara investicija u litijumskim projektima. U Argentini, kompanija Chery Automobile uložiće preko 400 miliona dolara u izgradnju pogona za proizvodnju električnih automobila, i to u Mesijevom Rozariju.
A u Čileu, konzorcijumi kineskih kompanija, obavezale su se na ulaganja u litijumski industrijski park u gradu Antofagasta, čije će se investicije mjeriti u najmanje desetocifrenim brojkama.

Geopolitičke implikacije

Globalna trka za uticaj u sektoru litijuma ima dalekosežne geopolitičke implikacije. Pristup resursima litijuma i obezbjeđivanje lanca snabdijevanja su ključni za svaku državu koja želi da dominira na tržištu budućnosti a to su električni automobili i obnovljiva energija. Globalne sile su prepoznale da kontrola nad rezervama litijuma nudi, ne samo ekonomske prednosti, već i potencijal za oblikovanje globalnih energetskih tranzicija i smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva. Litijumska „groznica“ može preoblikovati postojeće saveze, promijeniti ravnotežu snaga, i u konačnici pokrenuti strateška prestrojavanja među nacijama.

Situacija u Srbiji i svjetski poznati zagađivač „Rio Tinto“

Australijsko-britanska kompanija poznata po katastrofalnim epilozima, čiju „ulogu“ pamti i egzotična država Okeanije – Papua Nova Gvineja, zbog ispuštanja otrovnih materijaa zagađivanju rijeka, i uništenja kulturne baštine Aboridžina, stare 46,000 godina, dobila je dozvole da sprovede istražne radove u Zapadnoj Srbiji, koji su trebalo biti uvertira pred eksploataciju.

Jadarit, nazvan po rijeci Jadar koja teče obroncima istorijski čuvene planine Cer i uliva u Drinu, predstavlja mineral koji sadrži litijum i bor, i prema dosadašnjim saznanjima u ležištima ima 1,2 miliona tona rudnog bogatstva, što čini 1,5% do sad istraženih rezervi litijuma u svijetu, a treći je po veličini u Evropi nakon Njemačke i Češke.

Uprkos uvjeravanju aktuelnih vlasti u Srbiji da ne postoji nikakva šteta od iskopavanja litijuma, loša reputacija koju Rio Tinto ima u svijetu, doprinijela je masovnim protestima u zemlji, koji su doveli do prekida istaživanja sprovođenih od strane te kompanije.

Nema sumnje da će u bliskoj budućnosti i Srbija, nadamo se po uzoru na model koji Njemačka istražuje, pokušati da iskoristi svoje resurse na najbolji mogući način i doprinese razvoju sopstvene ekonomije, čiji će se benefiti prenijeti i na region.

Odlaganje hemijskog otpada

Ako na trenutak zanemarimo opasnosti koje su tokom same eksploatacije, skoro pa neminovne, nailazimo i na sljedeći problem a to je odlaganje hemijskog otpada.

Dosadašnja iskustva u zemljama gdje se litijum eksploatisao, ukazuju da je nastupala „epidemija“ infekcija respiratornih organa poput tuberkuloze i astme.

Zagađivanje vode i zemljišta, narušavanja ekosistema, emisije štetnih gasova, problemi sa specijalizovanim deponijama su glavni nus proizvodi. Ukoliko se otpad nepravilno tretira, može izazvati ozbiljne negativnosti.

Šansa u recikliranju. Recikliranje litijuma ima potencijal da smanji negativne uticaje odlaganja hemijskog otpada. Ovom procesu se otpadne litijumske baterije i drugi litijumski proizvodi obrađuju kako bi se iz njih izdvojili korisni materijali kao što su litijum, kobalt, nikl i drugi.

Štaviše, recikliranje ima potencijal da dvostruko umanji negativne posljedice odlaganja otpada kroz smanjenje samih potreba za novom proizvodnjom. Time dolazi do štednje prirodnih resursa, dok se smanjuju i negativni ekološki uticaji. Povećanje svijesti o važnosti recikliranja i podrška reciklažnoj industriji ključni su faktori za postizanje održivog tretmana litijumskog otpada. Možda bismo i mi u Crnoj Gori mogli primijeniti nešto slično, za početak na ono što imamo, a to je osnovni otpad.

Foto finiš

Zaključujući, dok trka za litijumom liči na istorijske zlatne i naftne groznice, ona posjeduje različite karakteristike koje je čine jedinstvenim fenomenom u novom dobu energetske tranzicije. Značaj litijuma u omogućavanju rješenja za čistu energiju i usklađenost sa ciljevima održivosti, razlikuju ga od zlata i nafte, dok sa druge strane, način njegove eksploatacije potire blagodeti, zbog čega potencijalno katastrofalno utiče na životnu sredinu koja ta nalazišta okružuje.

Ishod ove trke značajno će oblikovati budućnost energetskog pejzaža, održivog razvoja i ravnoteže snaga među globalnim igračima, čime se i pojedina pitanja nameću za kraj.

Ako su zalivske arapske države doživjele procvat zahvaljujući nafti, da li će i Bolivija, Argentina i Čile uspjeti svoje ekonomije da izgrade na litijumu, i možemo li za pedeset godina upravo od njih očekivati da budu na mjestu na kojem je nekad bilo nezamislivo vidjeti arapske države?

Пратите нас на

Коментари3

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се