Mi.M. [ N1 ]

Oko 200.000 Ukrajinaca u SAD našlo se u pravnom vakuumu zbog Trampove imigracione politike

Katerina Golizdra preživjela je šest mjeseci u pravnom vakuumu - za sada. Misli da može da izdrži još šest mjeseci, čekajući da administracija Donalda Trampa odluči o sudbini humanitarnog programa koji je omogućio oko 260.000 ljudi koji su pobjegli od rata u Ukrajini da žive i rade u Sjedinjenim Državama.

Kada je njen pravni status istekao u maju, Golizdra (35) je automatski postala podložna deportaciji, piše Rojters.

Izgubila je radnu dozvolu i bila primorana da napusti posao na kojem je zarađivala više od 50.000 dolara godišnje kao menadžerka u Ric-Karltonu u Fort Loderdejlu.

Golizdra je takođe izgubila zdravstveno osiguranje koje je koristila za kontrolne preglede zbog problema sa jetrom.

I više ne može da šalje novac svojoj majci, koja je takođe izbjegla iz Ukrajine i živi u Njemačkoj, rekla je.

Kašnjenja u obradi zahtjeva za humanitarni program za Ukrajince, koji je pokrenuo bivši demokratski predsjednik Džo Bajden, ostavila su skoro 200.000 ljudi u opasnosti da izgube svoj pravni status zaključno sa 31. martom, prema internim podacima američke vlade koje je pregledao Rojters.

Broj Ukrajinaca pogođenih ovim kašnjenjima ranije nije bio objavljen.

Humanitarni program, uveden u aprilu 2022. godine, omogućio je skoro 260.000 Ukrajinaca da uđu u SAD na početni period od dvije godine.

To je mali dio od 5,9 miliona ukrajinskih izbjeglica širom svijeta, od kojih se 5,3 miliona nalazi u Evropi, prema podacima Ujedinjenih nacija.

Golizdra kaže da nema predstavu kada ili da li će joj biti obnovljena dozvola za boravak u Sjedinjenim Državama, što dovodi u pitanje njen kratko stečeni osjećaj sigurnosti u Americi.

Dok čeka odluku o svojoj prijavi, mogla bi potencijalno da bude uhapšena od strane savezne imigracione službe, rekli su trojica bivših imigracionih zvaničnika.

"Stalni stres"

Posljednjih šest mjeseci osjeća se kao da je na „točku za hrčka“, kaže Golizdra.

„To je stalni stres, anksioznost. Ako budem morala da napustim Sjedinjene Države, moraću sve ponovo da gradim“, rekla je.

Rojters je razgovarao sa dvije desetine Ukrajinaca koji su zbog kašnjenja u obradi zahtjeva za obnovu ostali bez radnih dozvola — i poslova — uključujući IT radnike, vaspitačicu u vrtiću, finansijskog planera, dizajnerku enterijera i studenta.

Opisali su da su morali da troše ušteđevinu, oslanjaju se na pomoć zajednice i uzimaju dugove da bi se izdržavali dok čekaju odluku o svom statusu.

Neki od sagovornika Rojtersa rekli su da se plaše da bi mogli biti uhapšeni od strane američke imigracione službe.

Drugi su rekli da ostaju u zatvorenom prostoru, ili da su napustili SAD i otišli u Kanadu, Evropu ili Južnu Ameriku.

Povratak u Ukrajinu nije opcija.

Golizdrin dom u Buči, predgrađu Kijeva, zapaljen je u martu 2022. kada su ruske trupe ušle u grad.

Nakon što su ukrajinske snage ponovo zauzele mjesto, pronašle su stotine tijela, uključujući civile koji su bili žrtve vansudskih pogubljenja, navodi Rojters.

Trampova promjenjiva politika prema Ukrajini

Trampova administracija pauzirala je obradu zahtjeva i obnova u okviru humanitarnog programa za Ukrajince u januaru, navodeći bezbjednosne razloge.

Nakon burnog sastanka u Ovalnom kabinetu sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, Tramp je u martu rekao da razmatra mogućnost da u potpunosti ukine pravni status Ukrajinaca — plan koji je prvi objavio Rojters.

Tramp na kraju nije ukinuo program, a u maju je savezni sudija naredio zvaničnicima da ponovo počnu da obrađuju zahtjeve za obnovu.

Ali američke imigracione službe obradile su samo 1.900 zahtjeva za obnovu za Ukrajince i druge nacionalnosti od tada — tek mali dio u odnosu na one kojima status ističe — prema podacima američke vlade objavljenim prošle nedjelje u sklopu sudskog postupka.

U međuvremenu, paket potrošačke potrošnje koji je Tramp potpisao u zakon u julu dodao je taksu od 1.000 dolara na takve humanitarne prijave — povrh postojećeg iznosa od 1.325 dolara po osobi.

Bijela kuća uputila je pitanja o humanitarnom programu za Ukrajince Ministarstvu unutrašnje bezbjednosti SAD, koje nije odgovorilo na zahtjeve za komentar.

Kongresmen Majk Kvigli, demokrata iz oblasti Čikaga, rekao je da je njegov kabinet primio više od 200 zahtjeva za pomoć od Ukrajinaca zaglavljenih u pravnom vakuumu.

„Postoji strah da, ako nijesu završili svoju prijavu, ako nijesu prošli kroz cio proces, postaju ranjivi na deportaciju“, rekao je Kvigli.

En Smit, izvršna direktorka i pravna savjetnica Ukrajinske imigracione radne grupe — pravne koalicije formirane da pomogne ljudima koji su pobjegli od rata u SAD — rekla je da njena mreža advokata prima više poziva nedjeljno od Ukrajinaca koji tvrde da su članovi njihovih porodica zadržani od strane imigracionih vlasti.

Rekla je da su Ukrajinci hapšeni na gradilištima, tokom dostave hrane ili dok su radili kao Uber vozači ili kamiondžije, kao i tokom širih racija u Čikagu i okolini Klivlenda.

Pojedini se "samodeportovali"

Šest od 24 Ukrajinca sa kojima je Rojters razgovarao napustilo je SAD umjesto da rizikuje da završi u imigracionom pritvoru ili da bude poslato u Latinsku Ameriku ili Afriku, kao što je Trampova administracija činila sa drugim imigrantima koje je teško deportovati.

Jevgenij Padafa, 31-godišnji softverski inženjer koji se preselio u Bruklin u septembru 2023, podnio je zahtjev za obnovu statusa u martu. Njegov zahtjev je ostao na čekanju sve dok nije istekao u septembru.

Zabrinut da bi mogao biti trajno udaljen iz SAD ako ostane bez pravnog statusa, pokušao je da „sam ode“ koristeći vladinu aplikaciju poznatu kao CBP One.

Trampova administracija je u maju obećala besplatnu avionsku kartu za odlazak i „bonus za izlaz“ od 1.000 dolara za one koji koriste aplikaciju.

Padafa je odlučio da ode u Argentinu, koja ima niže troškove života od drugih zemalja i nudi humanitarni program za Ukrajince. Ali aplikacija nije željela da mu rezerviše kartu tamo. Američki granični službenik rekao mu je da let mora biti rezervisan za Ukrajinu, rekao je.

Računao je na besplatan let i „bonus“. Stigavši u Buenos Ajres sredinom novembra sa malo novca, planirao je da proda laptop da pokrije početnu rentu za stan.

„Ako se vratim u Ukrajinu, samo ću ići na front. Radije bih bio beskućnik negdje nego se vratio u Ukrajinu“, kazao je on.