A.J. [ RSE ]

Putin se u razgovoru s Trampom složio da obustavi napade na energetsku infrastrukturu Ukrajine

Ruski predsjednik Vladimir Putin složio se tokom razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trampom da obustavi napade na energetski sektor i infrastrukturu Ukrajine na 30 dana kao korak ka postizanju potpunog prekida vatre.

Izvještaji o telefonskom razgovoru od 18. marta -- koji je trajao više od 90 minuta -- iz Kremlja i Bijele kuće kažu da su obojica posvećeni pronalaženju dugoročnog mirovnog sporazuma za okončanje sukoba u Ukrajini, najvećeg kopnenog rata u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata.

"Lideri su se složili da će kretanje ka miru započeti prekidom vatre u energetskom i infrastrukturnom sektoru, kao i tehničkim pregovorima o implementaciji pomorskog prekida vatre u Crnom moru, potpunim prekidom vatre i trajnim mirom", saopštila je Bijela kuća, dodajući da će pregovori početi "odmah" na Bliskom istoku.

Kremlj je u svom izvještaju o pozivu, koji je okarakterisao kao "detaljnu i iskrenu razmjenu mišljenja," naveo da je Putin "izložio niz značajnih tačaka u vezi sa osiguravanjem efikasne kontrole nad mogućim prekidom vatre duž cijele linije borbenog kontakta, potrebu za zaustavljanjem prisilne mobilizacije u Ukrajini i ponovnim naoružavanjem ukrajinskih oružanih snaga".

"Naglašeno je da ključni uslov za sprečavanje eskalacije sukoba i rad na njegovom rješavanju političkim i diplomatskim sredstvima treba biti potpuno obustavljanje strane vojne pomoći i pružanje obavještajnih informacija Kijevu", saopštio je Kremlj.

Kremlj je, međutim, takođe rekao da mirovni pregovori moraju "uzeti u obzir apsolutnu potrebu za eliminacijom uzroka krize i legitimne interese Rusije u oblasti sigurnosti".

Nije bilo neposrednog komentara iz Ukrajine o ishodu razgovora između Putina i Trampa.

Od pokretanja svoje sveobuhvatne invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Putin je neutemeljeno tvrdio da ukrajinsku vladu vode neonacisti koji čine genocid nad ruskom manjinom u istočnoj Ukrajini i da je cilj Rusije "demilitarizacija i denacifikacija" Ukrajine.

Takođe je optužio vojni savez NATO-a da pokušava steći uporište u Ukrajini, što bi dovelo njegove trupe bliže ruskim granicama.

Tramp je tokom prvih mjeseci svog drugog mandata dao prioritet postizanju sporazuma o prekidu vatre u trogodišnjem ratu u Ukrajini.

Nakon razgovora u Saudijskoj Arabiji, ukrajinski i američki zvaničnici su 11. marta objavili da je Kijev pristao na prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre, pod uslovom da se Rusija složi.

Putin je ranije predložio uslove za mir, kao što su zamrzavanje isporuka američkog oružja Kijevu i da Ukrajina ostane "neutralna."

Kijev je dugo odbijao te uslove.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski često je naglašavao da za Kijev prihvatanje bilo kojeg mirovnog sporazuma mora uključivati sigurnosne garancije za Ukrajinu od njenih zapadnih partnera, uključujući eventualno članstvo u NATO-u.

"Insistirao sam na (članstvu Ukrajine u) NATO-u, ali znate kakvi su odgovori bili", rekao je u februaru, sugerišući da je put ka pridruživanju zapadnom vojnom savezu i dalje blokiran.

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je 16. marta u intervjuu za CBS da će konačni mirovni sporazum "uključivati mnogo teškog rada, ustupaka i od Rusije i od Ukrajine", dodajući da će biti teško čak i započeti takve pregovore "dok god pucaju jedni na druge".

Odvojeno, 17. marta, francuski predsjednik Emanuel Makron i novi kanadski premijer Mark Carney sastali su se u Parizu i "ponovo potvrdili svoju nepokolebljivu podršku Ukrajini dok ona nastavlja da se odupire neopravdanom agresorskom ratu Rusije", navodi se u zajedničkom saopštenju.