[ Mina, objavila B.B. ]

U RK "ADRIATIC BLUE" ISTIČU

Potrebna bolja promocija ronilačkog turizma

Bolja saradnja ronilačkih klubova, Opštine i Turističke organizacije Herceg Novi doprinijela bi aktivnijoj promociji ronilačkog turizma, koji svake sezone privlači sve više turista, smatra direktor hercegnovskog ronilačkog kluba Adriatic Blue, Danijel Đorđević.

"Kad bismo imali veću podršku, Herceg Novi bi postao sjajna ronilačka destinacija, jer su stranci koji dolaze oduševljeni vidljivošću, toplinom vode i raznolikošću lokacija na malom terenu i maloj udaljenosti od samog grada", rekao je Đorđević Radiju Jadran.

On je dodao da iz sezone u sezonu Herceg Novi i Bokokotorski zaliv privlače sve više turista koji žele da istraže crnogorsko podmorje, kao i da je posljednjih godina primjetno veće interesovanje Novljana za kurseve ronjenja koje nudi Adriatic Blue.

Klub postoji 15 godina i aktivno organizuje obuku i zarone. Časove ronjenja pohađaju i djeca od osam do 14 godina, dok je škola ronjenja dostupna starijima od 14, sa koliko ronilac može dobiti sertifikat koji klub izdaje sa Ronilačkim savezom Crne Gore.

Obuka za ronioce koji žele CMAS sertifikat prve, druge ili treće kategorije, traje u prosjeku šest dana, a podrazumijeva svakodnevnu obradu teorijskog dijela, nakon kojeg slijedi praktična obuka pod vodom.

Đorđević je saopštio da je akvatorijum hercegnovskog zaliva izuzetno atraktivan zbog prirode, konfiguracije, ali i olupina brodova i aviona koji su se tokom istorije našli na dnu mora.

"Na potezu od Rta Dobreč, preko ostrva Mamula do Plave špilje imamo jako atraktivan teren, rifove koji se protežu do 40 metara dubine i nekoliko pećina koje su bezopasne i za ronioce početnike. To su Plava špilja, Zlatna vala i Jakubića pećina", kazao je Đorđević.

On je naveo da je od olupina brodova najatraktivniji Patrolac, na Žanjicama, jer je pristupačan za sve kategorije.

"To je najposjećenija olupina na cijelom crnogorskom primorju", dodao je Đorđević.

On je kazao i da je arheološko podvodno bogatstvo hercegnovskog zaliva značajno osiromašeno tokom posljednjih nekoliko decenija, zbog čega bi nadležne državne institucije trebalo više da se angažuju na zaštiti nalazišta.

"U Hrvatskoj je dobar primjer zaštite arheoloških nalazišta podmorja. Oni solidna sredstva ulažu u ispitivanja, a samo ove zime su otkrili i popisali tri nove lokacije i to odmah uvrstili u turističku ponudu. Čak su postavili i podvodne kamere na nekim od tih lokacija", rekao je Đorđević.

On smatra da bi se stari vojni brodovi, koji su praktično ostavljeni da trule, mogli iskoristiti da se obogati ponuda ronilačkih destinacija cijelog zaliva.

"Nasukani brod pored Rosa je dobar primjer. Angažuje se recimo Vojska Crne Gore da se taj brod očisti, izvuče i napravi vojna vježba sa nekim od NATO partnera. To bi koristilo i vojsci, a zaliv bi dobio novu ronilačku destinaciju, koju bi pola ronilačke Evrope došlo da vidi", predložio je Đorđević.

On je dodao da bi trebalo raditi i na obilježavanju lokacija na kojima su olupine drvenih brodova, koje godinama oštećuju sidra drugih brodova. Na takvim lokacijama bi trebalo napraviti vezove i zabraniti sidrenje, da bi olupine koje vjekovima more nije razgradilo, zaštitili od ljudskog nemara.