Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема
MNE Play
MNE Play

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Svijet

21. 05. 2015. 10:40 >> 10:47
5

PATRIOTSKO VASPITANJE

"Karavela" - djeca se igraju ratnika

U Rostovu na Donu je 14. maja održana "dječja vojna parada". Pored mladih kadeta u ovom defileu u kolonama učestvuju i djeca obučena u specijalno sašivene vojne uniforme najrazličitijih vrsta, pa čak i epoha. Školarci i pretškolski mališani ne samo da marširaju, već voze i dečje "vojne" automobile, drže vojni stroj na biciklima i trotinetima, pokazuju svoje borilačke vještine.

Organizatori, među kojima je i rukovodstvo Južnog vojnog okruga Rusije, ponosno podsjećaju da se dječja vojna parada organizuje već šesti put, za njih ona predstavlja patriotsko vaspitanje i oni predlažu da se ovo iskustvo proširi i na druge regione Rusije, zatim Bjelorusiju pa čak i Ukrajinu, prenosi "Radio Slobodna Evropa".

Patriotsko vaspitanje u obliku ove dječje vojne parade je u Rostovu na Donu izazvalo burne reakcije. A sudeći prema komentarima na socijalnim mrežama, drugim regionima se ne žuri da pozajme ovu praksu.

Organizatori ove parade su Centar slovenske kulture “Iskonska Rusija”, udruženje veterana avganistanskog rata i dobrotvorni fond “Srećna porodica – napredno društvo”. Pokrovitelj dečje parade bio je vojni komandant general-pukovnik Aleksandar Galkin, a rukovododilac – pravi oficir iz uprave ovog ruskog vojnog okruga, potpukovnik Vadim Martja.

Načelnica dečjeg vrtića “Veselinka” iz Rostova na Donu Aleksandra Savostina, čiji vaspitanici su se našli u sastavu ovog defilea koji je brojao 500 učesnika, kaže da je “dječja” parada “model” parade za odrasle koju su organizatori pripremali zajedno sa tatama. Savostina je snimila video pozivnicu za paradu “dječje vojske”, a korišćenje djece u ulozi “malih vojnika” za nju predstavlja čin patriotskog vaspitanja, “pravilnu igru za djecu i odrasle”.

​Načelnica vrtića Savostina kaže da bi bila srećna ukoliko bi ovakve “parade” postale tradicija, ponajprije u Rusiji, a najbolje da se to primijeni u Bjelorusiji i u Ukrajini. Sudeći prema reakcijama socijalnih mreža, nijesu svi jedinstveno odobrili ovu paradu. Ovakva parada isprovocirala je brojne komentare o tome gdje treba da se obavlja rusko patriotsko vaspitanje – u porodici, u školi, na televiziji ili na paradi.

Djeca iz jekaterinburškog odreda “Karavela” takođe su bila na paradi u čast 70-godišnjice pobjede u svome gradu – oni tradicionalno rade kao volonteri na sličnim događajima, pomažu starijim ljudima na ovim svečanostima. Ali “Karavela” i njeni pitomci, maturanti (kojih, uostalom, takođe ima preko 500) su više poznati, na primjer, po tome što još od sovjetskih vremena grade jahte, plove na njima, bave se mačevanjem i novinarstvom.

U sovjetsko vrijeme “Karavela” je bila vanškolski eksperimentalni pionirski odred, a njegov rukovodilac, pisac naučne fantastike Vladislav Krapivin imao je ozbiljnih problema sa vlastima zbog svojih metoda patriotskog vaspitanja.

Nakon 54 godine od osnivanja odreda danas ovakav pristup više ne izgleda kao “opozicioni”, sa pionirima oni takođe nemaju vezu. Današnji rukovodilac “Karavele”, komandir odreda Larisa Krapivina, kaže da organizacija dobija podršku od vlasti Jekaterinburga, iz gradskog i oblasnog budžeta, kao i da djecu uvijek primaju u odred besplatno, bez obzira na činove i materijalno stanje njihovih roditelja, a svoju djelatnost, kao i u ranijim vremenima, nazivaju patriotskim vaspitanjem omladine.

Krapivina naglašava da je za nju u radu s djecom važno da se sačuva neutralnost u odnosu na propagandu i politiku.

"S mog aspekta, ideološku osnovu čine principi na koje treba da se oslanja rad sa djecom uopšte – poštenje, pravičnost, prijateljstvo, druženje, briga o drugim ljudima, pomoć, saradnja. A to se s vremenom ne mijenja. Imala sam razgovor sa studentima, oni su pričali o tome šta je postalo razlog krize skautinga, pionirske organizacije. Pionirstvo je uništio formalizam. Organizuju se akcije radi bodova, izvještaja, formalnih stvari koje djeci nijesu uvijek razumljive – u takvim uslovima, naravno, ne postoji posebna želja za učešćem. U “Karaveli” smo se uvijek oslanjali na konkretnu djelatnost. Ako gradimo jahtu, onda je jasno da će to biti jahta. Šta će nam jahta? Da bismo mogli da plovimo, da krenemo, recimo, prema suprotnoj obali. Ako objavljujemo dopisnički izvještaj, pišemo ga ne zbog toga što nam je neko rekao da treba da se piše i kako da se piše, već ga pišemo jer nas zabrinjava, na primjer, strogoća u školama. Ili ako su danas djeca u školama preopterećena ili ako nas tišti neki problem u vezi sa godišnjim testovima. Nama je to važno i mi ćemo to istraživati", kaže ona.

Radio Svoboda: Koliko na vašu djelatnost utiče politika?

Krapivina: Političke teme za nas nijesu akltuelne. Mi ih ne stavljamo na prvo mjesto i u većini slučajeva ne učestvujemo u politici. Učestvujemo samo u transparentnim akcijama. Kao na primjer na paradi u Jekaterinburgu 9. maja, jer je tema veterana Velikog otadžbinskog rata važna. Za našu djecu su to već prabake i pradeke. Ali da idemo na neke formalne akcije i da pozivamo ljude na nešto šta ne znamo šta je – to nećemo.

Radio Svoboda: Da li bi vi mogli da kažete da je patriotsko vaspitanje ono što se događa u odredu “Karavela”?

Krapivina: Da, svakako. Mi oblikujemo određen odnos prema državnim simbolima, odnos poštovanja prema vlasti. Ne prema njenim pojedinim predstavnicima, jer oni mogu da budu različiti, kao što i njihovi postupci mogu da budu daleko od idealnih. Ali sama po sebi vlast, kao svojevrsna državna mašina koja organizuje život mnogo miliona ljudi, jeste neophodna. Ako nje ne bi bilo, počeo bi haos koji ne bi donio ništa dobro.

Radio Svoboda: Svjedoci smo oštre polemike o tome gdje treba da se obavlja patriotsko vaspitanje – u porodici, na televiziji, u školi, na paradi... Na primjer, o dječjoj paradi u Rostovu na Donu se pročulo kao o izopačenoj ideji patriotskog vaspitanja. “Karavela” je svojevremeno dala alternativan odgovor na pitanje gdje se odvija patriotsko vaspitanje. Iz tog razloga Vladimir Krapivin je u početku bio u konfliktu sa sovjetskom vlašću koja nije bila zadovoljna time što on ima lični pogled na rad s djecom. Da li sada uspijevate da održite ideološku neutralnost, da budete alternativa propagandi i građanstvu?

Krapivina: Dok sam ja rukovodilac ove organizacije mi nećemo ulaziti ni u kakvu sferu propagande. Kada govorimo o patriotizmu, mi prije svega shvatamo da patriotizam nije u uniformi – da se samo izađe na ulicu i maše zastavicama. Za mene to nije patriotizam. Patriota je čovjek koji voli svoju zemlju, poštuje svoju majku, razumije da domovina za njega nije samo obično ime ili na karti linijom oivičena država, već se to prije svega nalazi unutar čovjeka, to je ono što nas vodi kroz život, što usmjerava naše djelovanje i postupke.

Djeca imaju svoj život i mi treba da ih prije svega učimo da budu građani svoje zemlje. Šta god da se desi u tvojoj državi, ti uvijek moraš da imaš svoj stav u odnosu na ono šta se dešava oko tebe. Ako se taj stav formira postepeno preko malih djela, počinješ da se izjašnjavaš, shvataš da imaš pravo glasa: “Da, nijesam saglasan s tim i tim i mogu to da kažem! Zato što sam ja građanin svoje države”. Mi ne učimo djecu ekstremizmu, ne učimo djecu tome da može da se odbrani svoja pravičnost drskim ponašanjem. Ne, mi upravo učimo djecu da djeluju u pravnom okviru. I šta je to pravni okvir takođe im objašnjavamo.

Пратите нас на

Коментари5

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније