Mi.M. [ RSE ]

Na Šangajskom samitu kineski lider osudio "duh Hladnog rata"

Kineski predsjednik Si Đinping osudio je "duh Hladnog rata" u svijetu i "akte zastrašivanja", na otvaranju samita Šangajske organizacije za saradnju (SCO) u Tianjinu na sjeveru Kine, u prisutnosti ruskog predsjednika i brojnih evroazijskih čelnika.

Vođa druge najveće ekonomije svijeta opisao je Šangajsku organizaciju za saradnju kao mogući model multilateralizma u eri geostrateških i trgovinskih napetosti.

"Moramo se suprotstaviti mentalitetu Hladnog rata i blokovskoj konfrontaciji, kao i aktima zastrašivanja", rekao je Si, jedva prikriveno referirajući se na Sjedinjene Države, koje nijednom nije imenovao u svom obraćanju, prenosi AFP.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je 1. septembra na samitu Šangajske organizacije za saradnju koja se održava u Tjanđinu u Kini, govoreći o ofanzivi njegove zemlje u Ukrajini, još jednom optužio Zapad da je pokrenuo taj sukob.

"Ova kriza nije pokrenuta napadom Rusije na Ukrajinu, ona je rezultat državnog udara u Ukrajini koji je podržao i izazvao Zapad", rekao je Putin na tom regionalnom samitu.

Izjava se odnosi na proevropske proteste Majdan u Ukrajini 2014. godine u kojima je primoran proruski predsjednik zemlje (Viktor Janukovič) da napusti vlast. Moskva je tada pripojila poluostrvo Krim i podržala proruske separatiste na istoku zemlje, čime je pokrenut rat, piše AFP.

"Drugi uzrok krize su stalni pokušaji Zapada da privuče Ukrajinu u NATO", dodao je ruski predsjednik.

"Jako cijenimo napore i predloge Kine, Indije i drugih naših strateških partnera koji hoće da doprinesu rješenju ukrajinske krize, rekao je Putin.

Dosadašnji razgovori Moskve i Kijeva su propali uprkos pozivima američkog predsjednika Donalda Trampa da se zaključi sporazum.

Uz partnerske zemlje i promatrače SCO-a, u Tianjinu su se okupili i šefovi država ili vlada iz oko 20 zemalja. Skupu, čiji je cilj staviti Kinu u središte strateškog takmičenja, prisustvovuju i predstavnici desetak regionalnih i međunarodnih organizacija.

Si je pozdravio ruskog predsjednika Vladimira Putina i indijskog premijera Narendru Modija prije nego što su se čelnici deset država članica SCO fotografisali na crvenom tepihu.

Skupu prisustvuju i predsjednici Irana, Turske i Bjelorusije, Masoud Peskov, Redžep Tajip Erdogan i Aleksandar Lukašenko, kao i pakistanski premijer. 

Ovo je prvi samit SCO-a otkako se Donald Tramp vratio u Bijelu kuću i opisan je kao najvažniji po broju učesnika od osnivanja organizacije 2001. godine. Odvija se u kontekstu niza kriza koje direktno utiču na njene članice - trgovinski sukobi SAD-a s Kinom i Indijom, rat u Ukrajini, spor oko iranskog nuklearnog pitanja.

Zemlje SCO-a predstavljaju gotovo polovicu svjetskog stanovništva i 23,5 posto BDP-a planeta. Organizacija se predstavlja kao protuteža NATO-u. Zemlje koje okuplja na svom teritoriju imaju značajne energetske rezerve.

U službenoj prezentaciji, samit se predstavlja kao mogući model za drugačije međunarodne odnose, u vrijeme globalnih napetosti i američkih tarifa.

Sastanak otvara niz događaja na kojima Kina želi demonstrirati ne samo svoju diplomatsku ekspanziju već i svoju udarnu moć, a istovremeno se predstavlja kao stup stabilnosti u podijeljenom svijetu.

Putin i nekoliko drugih zvaničnika učestvovaće u demonstraciji vojnih sposobnosti zemlje u Pekingu 3. septembra, tokom velike vojne parade povodom 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata.

Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un takođe će stići, što će biti rijedak nastup izvan njegove zemlje. Sjeverna Koreja postala je jedan od glavnih saveznika Rusije u ratu protiv Ukrajine.

Mnogi saveznici Kijeva takođe sumnjaju da i Peking podržava Moskvu u sukobu. Kina insistira na neutralnosti i optužuje zapadne zemlje za produbljivanje neprijateljstava naoružavanjem Ukrajine.

Samit takođe pruža priliku za niz bilateralnih sastanaka.

I Peking i Moskva smatraju Organizaciju, čiji su članovi Bjelorusija, Kina, Indija, Iran, Kazahstan, Kirgistan, Pakistan, Rusija, Uzbekistan i Tadžikistan, sredstvom za suprotstavljanje institucijama koje predvodi Zapad.

Šangajska organizacija za saradnju se prošle godine proširila i sada uključuje i Bjelorusiju. Tome je prethodio prijem Irana 2023. godine, a Indija i Pakistan su se pridružili 2017. godine.

Osim deset punopravnih članica, SCO takođe ima dvije države promatrače i 14 partnera u dijalogu.