P. R. [ Beta ]

Kineski predsjednik osudio duh hladnog rata

Kineski predsjednik Si Đinping osudio je danas „mentalitet hladnog rata“ u svijetu i „činove zastrašivanja na djelu“, na otvaranju samita Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) u Tjanđinu na sjeveru Kine, u prisustvu ruskog predsjednika i niza evroazijskih lidera.

Vođa druge ekonomske svjetske sile označio je Šangajsku organizaciju za saradnju kao mogući model multilateralizma u eri geostrateških i trgovinskih tenzija.

Si je branio, kako je naveo, svjetski poredak zasnovan na pravdi. On je hvalio „šangajski duh“ u vrijeme kada je svijet „usred turbulencija i transformacija“.

„Treba da se suprotstavimo mentalitetu hladnog rata i konfrontacijama blokova, kao i činovima zastrašivanja“, rekao je Si u jedva prikrivenom osvrtu na SAD, koje u svom obraćanju nije nijednom imenovao.

Zajedno sa zemljama partnerima i posmatračima ŠOS-a, šefovi država ili vlada oko 20 zemalja okupili su se u Tjanđinu. Došli su i predstavnici desetak regionalnih i međunarodnih organizacija na skup čija je namjera da postavi Kinu u centar strateškog nadmetanja.

Si se pozdravio s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i indijskim premijerom Narendrom Modijem, prije nego što su vođe deset zemalja članica Šangajske organizacije za saradnju pozirale za grupnu fotografiju na crvenom tepihu.

Skupu prisustvuju i iranski, turski i bjeloruski predsjednici, Masud Pezeškijan, Redžep Tajip Erdogan i Aleksandar Lukašenko, kao i pakistanski premijer Šehbaz Šarif.

Ovo je prvi samit ŠOS-a od povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću i opisan je kao najvažniji po broju učesnika od kada je organizacija formirana 2001. godine.

Održava se u kontekstu brojnih kriza koje direktno pogađaju njene članice – trgovinski sukobi SAD s Kinom i Indijom, rat u Ukrajini, spor oko iranskog nuklearnog pitanja.

Zemlje ŠOS-a predstavljaju gotovo polovinu svjetskog stanovništva i 23,5 odsto BDP-a planete. Organizacija se predstavlja kao kontrateža NATO-u. Zemlje koje okuplja imaju na svojoj teritoriji znatne energetske rezerve.

U zvaničnom predstavljanju samit se prikazuje kao mogući model različitih međunarodnih odnosa, u vrijeme svjetskih tenzija i američkih carina.

Skupom se otvara niz događaja na kojima Kina želi da pokaže ne samo svoje diplomatsko širenje, već i svoju udarnu moć, dok se istovremeno predstavlja kao stub stabilnosti u podijeljenom svijetu.

Putin i više drugih učesnika učestvovaće u srijedu u Pekingu na demonstraciji vojnih kapaciteta zemlje tokom velike vojne parade kojom se obilježava 80 godina od kraja Drugog svjetskog rata.

Tada će doći i sjevernokorejski lider Kim Džong Un, u rijetkom izlasku iz svoje zemlje. Sjeverna Koreja postala je jedna od glavnih saveznica Rusije u njenom ratu protiv Ukrajine.

Brojni saveznici Kijeva takođe sumnjaju da Peking podržava i Moskvu u tom sukobu. Kina ukazuje na neutralnost i optužuje zapadne zemlje da produžavaju neprijateljstva naoružavajući Ukrajinu.

Samit takođe pruža priliku za brojne bilateralne susrete – posebno Putin danas treba da razgovara s turskim i iranskim predsjednicima, kao i s indijskim premijerom, dok će sa Sijem razgovarati u utorak u Pekingu.