V.N. [ Mina ]

Napredak tužilaštava u slučajevima nasilja u porodici

Crnogorska tužilaštva su napredovala u postupanju u predmetima nasilja u porodici, posebno u pogledu ujednačenosti, efikasnosti i dosljednije krivičnopravne kvalifikacije nasilja.

To pokazuje analiza obavezujućeg Uputstva za postupanje državnih tužilaštava u slučajevima nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, koju je u saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom (VDT) realizovala nevladina organizacija Centar za ženska prava (CŽP).

Kako je saopšteno iz te NVO, tokom analize se uočene i ograničenja u radu tužilaštava.

“Kao što su nedovoljni kadrovski i tehnički kapaciteti, neujednačen kvalitet procjena rizika, slabija koordinacija sa policijom i centrima za socijalni rad, nedovoljno informisanje žrtava o toku postupka”, kaže se u saopštenju CŽP.

Obavezujuće Uputstvo je u oktobru prošle godine tužilaštvima uputio vrhovni državni tužilac Milorad Marković.

Analiza pokazuje da su crnogorska tužilaštva samo u prvih šest mjeseci ove godine formirala 862 predmeta za nasilje u porodici, što, kako se dodaje, znači da je već dostignut broj predmeta za cijelu prošlu godinu.

“U više od dvije trećine ili 513 predmeta (70 odsto) kvalifikovano je krivično djelo, a u 218 predmeta prekršaj”, kaže se u saopštenju.

Izvršna direktorica CŽP Maja Raičević rekla je da nasilje u porodici nije privatni problem, već kršenje ljudskih prava i ozbiljna prijetnja sigurnosti cijelog društva.

“Svaki predmet u kojem tužilac postupa predstavlja priliku da se prekine lanac nasilja, da se zaštiti život i dostojanstvo žrtve, ali i da se pošalje jasna poruka da država stoji uz one koji su najranjiviji“, rekla je Raičević.

Ona je istakla i da je uloga državnih tužilaca u tim postupcima ključna.

Marković je, kako se navodi, izrazio zadovoljstvo dosadašnjom primjenom Uputstva.

On je istakao da su državni tužioci pokazali posvećenost i predan rad što doprinosi unapređenju kvaliteta postupanja, uz mogućnost stalnog praćenja i preispitivanja prakse.

„Uputstvo još ima prostora da bude kvalitetnije primijenjeno u praksi, ali su često objektivni razlozi zbog kojih do kraja to nije moguće. Na primjer, prostorni kapaciteti. Mi želimo da se ovo uputstvo na mnogo većem nivou implementira“, poručio je Marković.

Viša državna tužteljka Ana Radović je navela da vjeruje da će nalazi i preporuke iz analize biti koristan alat za dalji rad.

“Ali i snažan podsticaj da ostanemo dosljedni u našem cilju – da svaka žrtva nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja ima povjerenje da će država reagovati brzo, efikasno i sa punim razumijevanjem. Naša uloga nije samo da reagujemo kada se nasilje dogodi, već i da stvaramo sistem koji ga sprečava”, rekla je Radović.

Ona je kazala da su ove godine donesene dvije pravosnažne osuđujuće presude za slučajeve femicida.

“A partneri tih žena su osuđeni na najtežu kaznu koju propisuje naš zakon – zatvor u trajanju od 40 godina. Mislim da je naš pravosudni sistem poslao poruku da se nasilje nad ženama neće tolerisati“, dodala je Radović.

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Johan Satler i ambasadorka Češke, Janina Hrebičkova poručili su da očekuju preuzimanje odgovornosti tužilaštva i sudstva u procesu evropskih integracija i obezbjeđenju sigurnosti za crnogorske građane.

Sa konferencije, na kojoj je predstavljena analiza obavezujućeg Uputstva za postupanje u slučajevima nasilja u porodicama, poručeno da je za njegovu punu primjenu neophodno ispuniti brojne preporuke.

Potrebno je, kako se navodi, povećati broj tužilaca, savjetnika i stručnih saradnika, obezbijediti tehničke i prostorne uslove za odvojeno saslušanje žrtava i djece, unaprijediti prikupljanje i razmjenu informacija o istoriji nasilja, procjeni rizika i osigurati pisanu evidenciju komunikacije sa policijom.

Dodaje se da je potrebno jačati međuinstitucionalnu saradnju kroz lokalne koordinacione timove, obavezati tužilaštva na pisano obavještavanje žrtava o svim odlukama i mjerama, razviti jasne smjernice za prepoznavanje rodno zasnovanih motiva nasilja.

“I snažnije se zalagati za izricanje zaštitnih mjera i mjera bezbjednosti u odnosu na žrtve i djecu, dosljednije ih argumentovati i isticati otežavajuće okolnosti”, kaže se u saopštenju.

Iz CŽP su rekli da je zaključeno da bi primjena tih, ali i ostalih preporuka, omogućila dosljedniju zaštitu žrtava, veće povjerenje u pravosudni sistem i stabilnije sprovođenje međunarodnih standarda u oblasti borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.