M.V. [ RTS ]

Južna Koreja obnavlja američku brodogradnju – istorijski zaokret u Filadelfiji

Južnokorejska korporacija "Hanva" će povećati proizvodnju plovila u brodogradilištu u Filadelfiji za čak deset puta. Južnokorejska vlada je odlučna da pomogne SAD da obnove svoju posrnulu brodogradnju i ublaže zaostatak za Kinom u toj industrijskoj grani.

Južnokorejski predsjednik Li Dže Mjun početkom ove nedjelje boravio je u zvaničnoj posjeti SAD. Tu priliku je iskoristio da posjeti brodogradilište u gradu Filadelfiji, koje je prošle godine za 100 miliona dolara otkupila grupa "Hanva".

Ona će preko svoje podružnice "Hanva Oušnz", pišu mediji u Istočnoj Aziji, uložiti pet milijardi dolara u drastično proširenje tog brodogradilišta i u njegovo opremanje savremenim tehnologijama, kao što su roboti koji vrše varenje.

Južnokorejanci, naime, imaju ambiciozan cilj da u tom američkom brodogradilištu, koje sada pravi prosječno manje od dva plovila godišnje, u budućnosti grade čak 20 brodova, uglavnom onih za transport prirodnog tečnog gasa i hemikalija.

Plovila koja bi izašla iz Filadelfije bi najvećim dijelom upravo kupovale južnokorejske kompanije – one su zapravo već položile porudžbine za deset brodova, od kojih bi prvi trebalo da bude porinut 2029. godine.

Južnokorejanci odlučni u obnavljanju američke brodogradnje

Mada možda zvuči nevjerovatno s obzirom na veličinu američke ekonomije, SAD trenutno prave manje od jedan odsto brodova svijeta, dok kineski brodograditelji drže lavovski dio međunarodnog tržišnog kolača, jer godišnje produkuju oko 50 odsto svih plovila svijeta. Prošle godine čak 67 odsto porudžbina za brodove otišlo je kineskim kompanijama.

Kuriozitet je da je samo kinesko državno preduzeće "CSSC" prošle godine, kada je tonaža u pitanju, izgradilo više brodova nego cijele SAD u periodu od Drugog svjetskog rata naovamo.

Republika Koreja je drugi najveći svjetski brodograditelj i, u sklopu pregovora sa Trampovim timom, vlada u Seulu je ponudila da odigra pivotalnu ulogu u oživljavanju američke brodogradnje.

Štaviše, južnokorejska vlada je tom prilikom vispreno i laskavo obećala da će "ponovo učiniti američku brodogradnju velikom", što je očigledno aluzija na poznati Trampov predizborni slogan.

Otud, poduhvat "Hanve" u Filadelfiji tek je početak, a u ulaganja u američku brodogradnju uključiće se i giganti južnokorejske ekonomije – "Samsung" i "Hjundai".

Krupne investicije u brodogradnju su, uz ulaganja u postrojenja za proizvodnju čipova, automobila i čeličane, centralni dio paketa južnokorejskih investicija u američku privredu od 150 milijardi dolara, koji je potvrđen tokom sastanka predsjednika Lija i Trampa u Vašingtonu početkom ove nedjelje.

Japanci uzdržani

Interesantno je da je proteklih godina američka vlada, pored Republike Koreje, partnera koji bi oživio njenu brodogradnju i pomogao u održavanju i opravci američkih vojnih brodova, tražila i u Japanu, ali da tamošnji brodograditelji imaju dijametralno suprotan stav od svojih južnokorejskih kolega.

Kompanije iz Zemlje izlazećeg sunca, koje, mada posjeduju zavidno znanje i savremene tehnologije, posljednjih par decenija u borbi sa kineskim i južnokorejskim konkurentima sve više gube udio na međunarodnom tržištu, odbile su zahjtev domaće vlade da izađu u susret zahtjevima Vašingtona i uključe se u revitalizaciju brodogradnje u SAD.

Vodeći japanski brodograditelji "Imabari" i "Micubiši Hevi" nemaju finansijske resurse i kapacitete potrebne za izgradnju infrastrukture, formiranje lanca snabdijevanja i obuku radnika u SAD i, mada ih je japanska vlada uvrstila u svoju ponudu u pregovorima sa Trampovom administracijom o ublažavanju novih carina, žele da se fokusiraju na unutrašnje prestrukturiranje i specijalizovanje za gradnju određenih tipova brodova kako bi sačuvali svoj udio na međunarodnom tržištu.

On, inače, sada iznosi samo 13 odsto, što je skromno, budući da je Japan do početka ovog vijeka više decenija bio najveći svjetski brodograditelj.

Predstavnici japanskih kompanija kažu da bi, pošto mnogi dijelovi ne mogu da se nabave u SAD, za izgradnju brodova u nominalno najvećoj ekonomiji svijeta iz Japana moralo da bude prebačeno između 100 i 200 hiljada komponenata, te da bi trebalo između pet i deset godina da se tamo uspostavi proizvodnja.

To je, dakle, preobiman i skup posao za koji bi bilo potrebno puno vremena da se isplati.

Povrh toga, radna snaga u SAD je skuplja nego u Japanu, pa bi bilo izuzetno teško tamo izgraditi brodove koji bi po cijeni mogli da budu konkurentni kineskim i južnokorejskim.

Urodio pritisak SAD na azijske saveznike

Uprkos nevoljnosti japanskih brodograditelja, pa i kompanija iz oblasti energetike da investiraju u SAD (u skupi projekat eksploatacije prirodnog gasa na Aljasci), ukupno gledano, politika ekonomskog i diplomatskog pritiska prethodne Bajdenove i nove Trampove vlade na azijske saveznike – Republiku Koreju, Japan i Tajvan – da se distanciraju od kineskog tržišta i ulože ogromne svote u reindustrijalizaciju SAD, čini se, polako počinje da donosi konkretne rezultate.

Predstojeće proširenje brodogradilišta u Filadelfiji, ali i izgradnja fabrike čipova južnokorejskog koncerna "Samsung" u Teksasu i tri postrojenja tajvanskog diva "TSMC" u Arizoni su dokazi za to.