Mi.M. [ euronews.rs ]

Više od 88 miliona ljudi suočeno sa glađu u istočnoj i centralnoj Africi

Oko 8,2 odsto svjetske populacije, ili približno 673 miliona ljudi, suočilo se sa glađu tokom 2024. godine, što predstavlja pad u odnosu na 8,5 odsto u 2023. i 8,7 odsto u 2022. godini.

Ipak, glad je nastavila da raste u većini podregiona Afrike i zapadne Azije, navodi se u zajedničkom izvještaju Stanje bezbjednosti hrane i ishrane u svijetu (SOFI 2025), koji su objavili Organizacija za hranu i poljoprivredu UN (FAO), Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (IFAD), UNICEF, Svjetski program za hranu (WFP) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

„Između 638 i 720 miliona ljudi suočilo se sa glađu u 2024. godini. Na osnovu procjene od 673 miliona, to je smanjenje za 15 miliona u odnosu na 2023. i 22 miliona u odnosu na 2022. godinu“, navodi se u izvještaju koji je predstavljen tokom Drugog samita UN o prehrambenim sistemima u Adis Abebi.

Takođe se ističe kontinuirani porast gladi širom Afrike i zapadne Azije, uključujući mnoge zemlje pogođene dugotrajnim prehrambenim krizama.

U Africi je u 2024. više od 307 miliona ljudi bilo pogođeno glađu, što čini više od 20 odsto stanovništva, dok se u zapadnoj Aziji procjenjuje da je 12,7 odsto populacije – preko 39 miliona ljudi – takođe bilo suočeno sa glađu.

Prema projekcijama iz izvještaja, čak 512 miliona ljudi moglo bi biti hronično neuhranjeno do 2030. godine, od čega gotovo 60 odsto u Africi.

Generalni direktor FAO-a Ću Dongju upozorio je da iako je globalni nivo gladi u blagom padu, napredak je neujednačen i da je potrebno uložiti dodatne napore da bi svi imali pristup hrani.

„Da bismo to postigli, moramo sarađivati s vladama, organizacijama i zajednicama kako bismo se pozabavili specifičnim izazovima s kojima se suočavaju ranjive grupe, posebno u regionima gdje je glad i dalje prisutna“, poručio je on.

Predsjednik IFAD-a, Alvaro Lario, naglasio je da je ključno povećati ulaganja u razvoj ruralnih područja i poljoprivredu, jer je to osnovni preduslov ne samo za prehrambenu bezbjednost, već i za globalnu stabilnost.

Izvršna direktorka UNICEF-a, Ketrin Rasel, skrenula je pažnju da više od 190 miliona djece mlađe od pet godina pati od neuhranjenosti.

Direktorka WFP-a Sindi Mekejn navela je da je glad i dalje na alarmantnom nivou, ali da sredstva za njeno suzbijanje rapidno opadaju.

„Ove godine smo zabilježili smanjenje finansiranja i do 40 odsto, što znači da će desetine miliona ljudi izgubiti vitalnu pomoć koju im pružamo“, kazala je ona.

Generalni direktor SZO-a, Tedros Adanom Gebrejesus, poručio je da treba još mnogo raditi kako bi se milioni ljudi oslobodili nesigurnosti u vezi sa hranom i posljedične neuhranjenosti.

„Ovaj izvještaj donosi određene ohrabrujuće podatke, ali jasno ukazuje na postojeće praznine i oblasti gdje su ljudi zapostavljeni. To su mjesta na koja moramo usmjeriti svoje napore kako bismo osigurali zdravu i hranljivu ishranu za sve“, poručio je Tedros.

U izvještaju se, takođe, napominje da najnovije procjene i dalje prevazilaze nivoe zabilježene prije pandemije COVID-19, a da je visoka inflacija cijena hrane u proteklim godinama dodatno usporila oporavak prehrambene bezbjednosti.